Da li je kanabis zavisan? Evo šta nam istraživanja govore

• 1. Da li je marihuana zavisna?
• 2. Rizik od ovisnosti o kanabisu

Razdvajajući istinu od mitova, naši čitaoci žele da znaju – da li je kanabis zavisan?

Pitanja da je kanabis “uvodna droga” ili da izaziva ovisnost su mitovi koji prate ovu biljku već više od jednog vijeka zbog njene zabrane. Ne postoje podaci koji podržavaju tvrdnju da kanabis vodi ka upotrebi težih droga. Početkom 1900-ih godina u većini zemalja svijeta, napori za zabranu marihuane su stvorili paniku koja nije bila zasnovana na naučnim činjenicama. Takve su poruke bile zasnovane na kontroli i strahu, često usmjerene i na određene društvene grupe kao i na svijest stanovništva.

Danas, kako istraživanje kanabisa postaje legalno u mnogim državama širom svijeta, pojavljuju se novi podaci koji ukazuju da kanabis nije ovisan. Štaviše, pokazuje se i da korisnici mogu koristiti marihuanu kao pomoćni alat za oporavak od ovisnosti o opasnijim supstancama kao što su alkohol i farmaceutski lijekovi. Kanabis zapravo može pomoći u oporavku od štetnijih i fizički zavisnih supstanci i predstavlja svjetlo nade za izlazak iz krize opioida.

Evo šta trenutni podaci govore o riziku od ovisnosti o kanabisu.

Da li je marihuana zavisna?

Ne postoje dovoljno recenziranih i kontrolisanih studija da bi se sa sigurnošću moglo reći da li kanabis izaziva ovisnost. Ono što znamo jeste da je nemoguće predozirati se kanabisom.

Postoje genetske studije koje sugerišu da je razvoj ovisnosti o kanabisu nasljedan, pišu doktori sa Yale Medicine. Oni također navode da je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdila pouzdanost tih nalaza. Jedan ljekar sa Harvarda, koji je posvetio karijeru razbijanju mitova o kanabisu, dr. Peter Grinspoon, piše o nekoliko studija koje pokazuju da CBD može biti koristan osobama koje pate od ovisnosti o opioidima, uglavnom smanjenjem anksioznosti. “Treba nam bolja baza podataka, ali vjerujem da će CBD (i vjerujem da će i puni kanabis) imati sve veću ulogu kao dodatni tretman za ljude sa ovisnošću o opioidima”, kaže dr. Grinspoon.

Rizik od ovisnosti o kanabisu

Jedan pregledni rad iz 2018. godine navodi: “Iako su potrebna dodatna istraživanja, prikazani nalazi ukazuju da neurobiološke promjene kod CUD-a (poremećaja upotrebe kanabisa) pokazuju sličnosti sa onima kod drugih ovisnosti, mada u manjoj mjeri u određenim moždanim sistemima.”

U pregledu se priznaje da postojeća istraživanja o kanabisu i ovisnosti imaju svoje nedostatke. Ovaj rad navodi i pitanja na koja treba pronaći odgovore kako bi se znalo da li je kanabis zaista zavisan. Pitanja za buduća istraživanja uključuju:

• Da li promjene u CBIR gustoći nakon apstinencije od kanabisa prate promjene u ciljanim receptorima kod drugih droga zavisnosti?
• Da li su ponašajne i promjene raspoloženja povezane sa upotrebom kanabisa faktor rizika ili posljedica ovisnosti o kanabisu?
• Da li su dugotrajne ponašajne i neurofiziološke promjene vezane uz sadržaj THC-a u kanabisu?
• Da li je upotreba kanabisa povezana s dugoročnim promjenama u glutamat signalizaciji kao kod drugih droga zavisnosti?
• Da li je upotreba kanabisa povezana s poremećajima u amigdali i habenuli kao kod drugih supstanci zavisnosti?

Prema Američkom centru za kontrolu bolesti, 9% odraslih koji duže koriste kanabis razvije “poremećaj upotrebe kanabisa”. Definicije CUD-a se značajno razlikuju i nisu usaglašene među ljekarima. Važno je napomenuti da kanabis ne izaziva iste fizičke simptome apstinencije kao druge supstance, uključujući alkohol. Povlačenje od kanabisa obično uzrokuje blagu nelagodu. Zbog toga ne nosi iste štetne karakteristike kao druge supstance.

Jedna studija iz 2020. godine koja je obuhvatila 23.000 učesnika pronašla je prevalenciju sindroma povlačenja od kanabisa kod 47%. U studiji navode: “Faktori povezani s većom pojavom sindroma povlačenja od kanabisa uključuju klinička okruženja (posebno bolničko i vanbolničko u odnosu na populaciona), istovremenu upotrebu duhana ili drugih supstanci i svakodnevno korištenje kanabisa.”

Definicija simptoma povlačenja od kanabisa danas se veoma razlikuje i često je sporna među ljekarima. Uključuje bilo koji od ovih simptoma: razdražljivost, ljutnju ili agresivnost; nervozu ili anksioznost; poremećaj sna; promjene apetita ili težine; nemir; depresivno raspoloženje; i tjelesne simptome kao što su glavobolje, znojenje, mučnina, povraćanje ili bolovi u stomaku. Ovi simptomi su blagi. Vjerujem da zapravo odražavaju korist kanabisa na mučninu, san i raspoloženje, više nego ikakvu štetu povlačenja. Potrebno je više studija na većim uzorcima i u kontrolisanim okruženjima da bismo utvrdili da li je sindrom povlačenja od kanabisa zaista ovako čest.

Rat protiv droga je ostavio traga na postojeće istraživanje kanabisa u ovoj oblasti. Kanabis jednostavno nije bio dovoljno proučavan, pa većina postojećih istraživanja pokazuje više njegove potencijalne štetnosti nego koristi. U budućnosti su potrebne dodatne recenzirane studije koje će potvrditi vjerodostojnost ovih nalaza.