Federalna legalizacija kanabisa u SAD-u može donijeti više štete nego koristi?

Dok zakonodavci razmatraju dva prijedloga zakona koja bi okončala višedecenijsku zabranu kanabisa u Sjedinjenim Državama, to je nepoželjna vijest za neke od nosilaca interesa. Tradicionalno dolazi do protivljenja reformi od strane mnogih policijskih organizacija, ali i zdravstvenih profesionalaca. Međutim, čak i neki vlasnici cannabusinessa u državama koje su već izgradile legalno tržište kanabisa osjećaju nelagodu.

Dva su glavna razloga koja protivnici tradicionalno navode, a to su utjecaj legalizacije na javno zdravlje i stanje s kriminalom. A sada se pojavljuje i treći problem — hoće li postojeća tržišta kanabisa propasti čim se dozvoli međudržavna trgovina i velike korporacije preuzmu kontrolu.

Legalizacija kanabisa i statistika kriminala

Umijeće selektivnog odabira podataka već dugo omogućava i zagovornicima reforme i onima koji smatraju marihuanu opasnom drogom da pronađu dokaze koji podržavaju njihov stav. Ipak, objektivna analiza pokazuje da usvajanje zakona o legalizaciji gotovo da ne utiče na stopu kriminala.

Tako je Cato Institute, utvrdio da se u osam godina otkako su Colorado i Washington prvi legalizirali kanabis 2012. godine, stope kriminala u tim i drugim državama praktično nisu promijenile. Negdje je zabilježen mali pad, drugdje rast, ali nije bilo povezanosti s legalnošću kanabisa.

Sigurnost u saobraćaju čini se kao potpuno drugačija priča, budući da je broj fatalnih saobraćajnih nesreća u kojima su vozači imali THC u organizmu porastao i neposredno prije legalizacije i nakon nje. Međutim, kritičari ističu da pozitivan test ne znači nužno i onesposobljenost, jer se metaboliti kanabisa mogu detektovati u tijelu još nekoliko dana nakon konzumiranja. Pogotovo kod često korisnika i duže.

Ipak, utjecaj kanabisa na sigurnost u saobraćaju ostaje kontroverzna tema i sastavni dio svake rasprave.

Mali biznisi se osjećaju ugroženo

Neočekivano protivljenje ukidanju federalne zabrane dolazi od poduzetnika iz kanabis industrije koji posluju u 'zelenim' državama. Oni su navikli na okruženje u kojem je međudržavna trgovina zabranjena i nema konkurencije na nacionalnom nivou.

Razumljivo je da bi neke države, poput Kalifornije ili Oregona, profitirale od prilike da prodaju svoje proizvode širom zemlje jer njihov klima i labavi propisi daju lokalnim proizvođačima konkurentsku prednost. Oregon je čak izmijenio svoje zakone tako da će lokalni biznisi biti spremni za nacionalno tržište istog dana kad se federalna zabrana ukine.

No, susjedni Washington ili Aljaska strahuju da bi jeftiniji proizvodi iz drugih država mogli izbaciti lokalne uzgajivače iz posla. Slične strahove ima i Colorado, pa su tamošnje vlasti odlučile dozvoliti više uzgoja na otvorenom kako bi njihova industrija kanabisa bila konkurentnija.

Zanimljivo je da su učesnici crnog tržišta imali slične brige kada su države počele razmatrati mogućnost legalizacije. Postojali su izvještaji da su dilerima na ulici redovno glasali protiv takvih mjera. Ipak, njihovi strahovi se još nisu obistinili, jer se čini da legalno i crno tržište trenutno koegzistiraju prilično mirno. Barem zasad.

A oni nosioci interesa koji se osjećaju ugroženo zbog mogućnosti jeftinijih proizvoda i većih firmi iz susjednih država, trebali bi razmisliti šta bi značila globalna legalizacija za njihov biznis. Ako ili kada do toga dođe, biće desetine država sa boljom klimom, jeftinijom radnom snagom i nižim porezima nego bilo koja država u SAD-u.

Konkurencija je dobra, čak i ako to znači da postoji gubitnika kao i pobjednika. Moramo to prihvatiti, kao i činjenicu da disruptivne tehnologije i politike stalno nastaju. Možemo pokušati da ih usporimo restrikcijama i regulacijama, ali na kraju dana, napredak uvijek pobijedi.