Organska Ishrana Kanabisa: Kompostiranje

• 1. Šta je kompostiranje?
• 2. Zašto kompostirati?
• 3. Prednosti kompostiranja
• 3. a. Dobro za okolinu
• 3. b. Reciklira otpad
• 3. c. Poboljšava zemljište
• 3. d. Dodaje korisne mikroorganizme u vaše zemljište
• 4. Osnove
• 4. a. Kompostna posuda
• 4. b. Organska materija
• 4. c. Njega
• 4. d. Strpljenje
• 4. e. Održavanje kompostne hrpе
• 4. f. Uobičajeni problemi sa kompostom
• 5. Šta kompostirati?
• 5. a. Šta ne treba kompostirati?
• 6. Kako koristiti svoj kompost?
• 7. Topdressing kanabis biljaka domaćim kompostom
• 8. Zaključak

Kompostiranje je organska metoda obogaćivanja zemljišta hranjivim tvarima, što ne samo da daje ukusnije cvjetove, već i pomaže u smanjenju otpada – situacija u kojoj svi dobijaju. Mnogi uzgajivači danas prate isti pristup: posiju feminizirane sjemenke u zemlju i hrane biljke tekućim gnojivima prema strogoj shemi. Iako ova metoda daje odlične i dosljedne rezultate, fokusirana je isključivo na zdravlje biljke, često zanemarujući kvalitetu zemljišta. Za uzgajivače koji uzgajaju indoor u posudama i mijenjaju supstrat nakon svakog ciklusa, ovo nije toliko veliki problem.

Ipak, korištenjem moći živog zemljišta, uzgajivači ne moraju bacati zemlju i kupovati novu svaki put kada žele uzgajati više kanabisa. Briga o zdravlju zemljišta ima veliku ulogu na otvorenom, pogotovo kod gredica ili direktnog uzgoja u zemlji. Usmjeravanjem pažnje na ishranu zemljišta i mikroorganizme koji žive u njemu, više ne morate precizno mjeriti određene hranjive tvari za ishranu biljaka; mikroorganizmi iz zemljišta odradit će taj posao za vas. Kada je riječ o stvaranju zdravog, mikroorganizmima i nutrijentima bogatog zemljišta, kompost je kralj! Ovo 'crno zlato' sadrži puno esencijalnih komponenti koje i loše zemljište mogu pretvoriti u plodno tlo.

1. Šta je kompostiranje?

Kompostiranje je proces kojim se ostaci hrane pretvaraju u hranjivim tvarima bogato zemljište, a to je moguće zahvaljujući mikroorganizmima koji razlažu ove ostatke i omogućuju biljkama da apsorbuju hranjive tvari. Proces kompostiranja oslanja se na bakterije, vlagu i kisik – kada su svi ti elementi prisutni, a vi obezbijedite odgovarajuću organsku materiju, dobit ćete idealno okruženje za bakterije koje će razlagati organske materije, pri čemu se stvara toplota.

Toplota koja se oslobađa pomaže mikroorganizmima¹ da se „aktiviraju“ i počnu razgrađivati organsku materiju, dok kisik i vlaga ubrzavaju razgradnju. Ovaj način recikliranja otpada nije ograničen samo na kanabis – koriste ga uzgajivači širom svijeta već decenijama, čime smanjuju otpad i štede novac ili dobijaju kvalitetnije zemljište. Kada zakoračite u svijet kompostiranja, vidjet ćete da se radi o vrlo kompleksnoj nauci. Postoji mnogo načina za kompostiranje ostataka hrane i vrtnog otpada. Vruće kompostiranje znatno ubrzava proces, ali zahtijeva više pažnje i pravo doziranje sastojaka.

Hladno kompostiranje traje mnogo duže, ali je mnogo pasivnije i zahtijeva manje nadzora. Da pojednostavite, sve što dodajete u kompost smatrajte 'hranom za mikroorganizme'. Organizmi iz vašeg kompostnog humka zapravo jedu te sastojke. Kroz vrijeme oni razgrađuju krupne molekule iz kore od banana, krajeva mrkve i komadića drveta u sitnije molekule koje izgledom podsjećaju na crnu zemlju zvanu humus. U toj fazi taj proizvod možete dodati direktno na vrh svojih gredica ili praviti ekstrakte koji se primjenjuju zalijevanjem zemljišta ili prskanjem po listovima. Bogat je hranjivim tvarima i dobrim mikroorganizmima koji štite od raznih bolesti.

2. Zašto kompostirati?

Kompostiranje je jeftin i lagan način izrade zemljišta; ako ga pravilno napravite, dobit ćete živi ekosistem koji sadrži sve makro i mikro nutrijente (čak i više) od onoga što dobijate kupovinom organskih gnojiva u grow shopu. Kompost poboljšava teksturu zemljišta i djeluje kao izvor hranjivih tvari koje se otpuštaju polako, a za razliku od sintetičkih gnojiva, ne može spaliti vaše biljke. Na ovaj način ne hranite samo biljke kvalitetnim nutrijentima već i pomažete u smanjenju otpada koji završava na deponijama.

3. Prednosti kompostiranja 

Dobro za okolinu

Korištenjem prirodnih alternativa umjesto sintetičkih gnojiva smanjujete količinu hemikalija u tlu i, iako vam se možda ne čini značajno, ipak činite razliku.

Kompostiranjem zemljište bolje zadržava ugljični dioksid, čime se smanjuje emisija gasova, obnavlja iscrpljeno zemljište i smanjuje erozija.

Reciklira otpad

Kompostiranjem možete smanjiti do 30% otpada koji proizvodite. Ovo je posebno važno jer ostaci iz vaše kuhinje na deponijama nemaju uslove za razlaganje i proizvode metan, koji je štetan za nas.

Poboljšava zemljište

Kompost ne poboljšava samo zdravlje biljaka, već može transformisati i najlošije zemljište. Osim što sadrži mnogo nutrijenata, pomaže zemljištu da ih zadrži. Kao i gline u tlu, kompost ima negativan električni naboj, što mu omogućuje zadržavanje pozitivno nabijenih hranjivih iona poput amonijuma, kalcija i magnezija. Kompost također povećava prozračnost, odvodnju i opću strukturu zemljišta. 

Dodaje korisne mikroorganizme u vaše zemljište

Mikroorganizmi pomažu prozračiti zemlju, razgrađuju hranljive materije za bolju dostupnost biljkama i mogu spriječiti biljne bolesti.

4. Osnove

Za početak vam ne treba puno – osnovni materijali su kanta ili posuda za kompostiranje i ostaci kojima ćete pokrenuti proces, ali nešto što ne možete kupiti je strpljenje i briga za mikroorganizme.

Kompostna posuda

Za početak kompostiranja ne treba puno – prvo odlučite gdje želite to raditi. Kompostiranje se može obavljati unutra u plastičnoj kanti, drvenoj kutiji ili u kocki izrađenoj od cigli, ili van na plastičnoj foliji ili direktno na zemlji. 

Mjesto za kompostiranje vrlo lako možete napraviti sami i ne mora biti nimalo luksuzno, dovoljno je da napravite kontejner koji se može pokriti kako bi zadržao vlagu.

Organska materija

Kompost se sastoji od razgrađene organske materije¹ kako bi biljkama bile dostupne hranjive tvari, pa je organska materija ključna za uspjeh; možete birati između raznog voća i povrća i drugih stvari za kompost, ali u osnovi postoje dvije vrste organske materije: zelena i smeđa.

Uravnotežen odnos između obje vrste materije je ključan za uspjeh mikroorganizama – nema posebnog voća koje je „najbolje“. Ako uzgajate kanabis, ubacite ostatke bogate dušikom, fosforom i kalijem, što su makronutrijenti i mogu se pronaći u:

• Dušik: Zelena salata, špinat, rikola;

• Fosfor: Ljuske jaja, stajnjak;

• Kalij: Banana, krastavac, kupus.

Zapamtite da organska materija privlači muhe i žohare koji mogu polažiti jaja u vaš kompost, pa je bolje da imate poklopac ili mrežu protiv insekata na vrhu da to spriječite.

Njega

Unutar posude žive mikroorganizmi pa je važno osigurati da su zaista živi.

Svake 1-2 sedmice provjerite da je kompost vlažan – previše vode može ubiti mikroorganizme, ali pazite da ima dovoljno vlage, a ako nema, lagano ga zalijte.

Kompost ne zahtijeva mnogo sunčeve svjetlosti – stavite ga u hlad i omogućite dobru drenažu, jer razgradnja proizvodi tečnost koja može utopiti mikroorganizme.

Ako želite ubrzati proces, možete koristiti gliste (vermikompostiranje). Ove gliste jedu ostatke i proizvode humus (tj. glistinac).

Strpljenje

Od svega, strpljenje je najteže. Kompostiranje traje i nećete ga moći koristiti preko noći – razgradnja traje barem 1 mjesec, zato budite strpljivi. Što duže pustite mikroorganizme da rade, kompost će biti koncentriraniji, pa im svakako dajte vremena.

Održavanje Kompostne Hrpе

Srećom, održavanje kompostne hrpe nije zahtjevno. Mikroorganizmi odrade većinu posla razgrađujući organsku materiju, ali pomoću vile ili lopate povremeno preokrenite hrpu da ubrzate proces. Ovo možete raditi svakih desetak dana. 

Vrijeme potrebno da kompost bude spreman često je tema rasprave među stručnjacima: neki tvrde da je dovoljno 30 dana, dok drugi kažu i do 6 mjeseci za potpunu razgradnju. Ako živite u toploj i vlažnoj klimi, proces će biti brži. Najbolje je okretati ga svakih desetak dana i pratiti razvoj razgradnje. 

Uobičajeni problemi sa kompostom

Postoji nekoliko tipičnih problema kod kompostnih hrpa, ali za većinu postoji jednostavno rješenje.

Previše mokar kompost 

Pretjerano mokar kompost obično nema dovoljno kisika za mikroorganizme, što može uzrokovati njihovo ugibanje. Moguće je i da se javi neugodan miris. Rješenje je dobro prozračiti hrpu vilom i dodati više suhe materije poput sijena ili osušenog lišća.

Kompost miriše na amonijak

Ovo je znak da ima previše dušika u kompostu. Dodajte suhu, ugljikom bogatu materiju da brzo snizite nivo dušika i spasite kompost. 

Hrpa se ne zagrijava

Ovo je najčešće rezultat presuhe hrpe. Može biti teško održati pravu količinu vlage bez pretjerivanja, ali s vremenom će postati lakše. Zlatno pravilo: neka bude vlažna na dodir, ali ne natopljena ili previše mokra. 

Kompost je pregrub i ne razgrađuje se potpuno

Ovo nije toliki problem, ali neki uzgajivači vole sitan kompost. Neki ostaci hrane, poput kukuruza ili ljuski jajeta, mogu trebati mjesecima da se razgrade. Ako vam to smeta, jednostavno prosijte kompost kroz veliko vrtno sito prije korištenja.

4. Šta kompostirati?

Ono što stavljate u svoj kompost zavisi od vaših ciljeva i dostupnosti, ali zapamtite da su svi materijali za kompostiranje ugljik (smeđa materija) ili dušik (zelena materija), pa balans oko 50/50 garantuje uspjeh vašeg komposta.

Zelena materija² obezbjeđuje dušik i izvor je proteina, dok smeđa materija obiluje ugljikom, što pomaže mikroorganizmima da razgrađuju ostatke i također prozračuje kompostnu posudu.

Evo osnovnih primjera zelene i smeđe materije koju možete staviti u kompost:

Ovo su samo smjernice; koristite ono što imate, ali poštujte omjer 50/50. Mikroorganizmima treba ugljik za energiju, a dušik za razgradnju i razmnožavanje, zato uvijek morate imati smeđe materije u vašem kompostu.

Šta ne treba kompostirati?

• Nemojte kompostirati meso, ribu ili kosti; za to postoje druge tehnike (bokashi), ali u ovoj vrsti kompostiranja to privlači insekte.
• Izbjegavajte kompostiranje bolesnih biljaka; bolesti kao što je virus duhanske mozaike mogu ostati u zemljištu i inficirati ostale biljke.
• Nikada ne koristite izmet mačaka ili pasa.
• Citrusi mogu štetiti mikroorganizmima, pa izbjegavajte limun, narandže i mandarine. 

5. Kako koristiti svoj kompost?

Kompost se može pomiješati sa zemljom, a količina zavisi od toga koliko dugo ste ga ostavili da sazrije – možete ga koristiti već nakon 30 dana, ali duže sazrijevanje znači više nutrijenata i manje količine komposta po biljci.

Ne morate se brinuti hoće li spaliti vaše biljke – omjer koji miješate sa zemljom zavisi od duljine uzgoja vaših kanabis biljaka, a orijentaciono pomiješajte 50% komposta sa 50% zemlje i dodajte još ako mislite da je potrebno. Kompost djeluje kao gnojivo koje se polako otpušta te ga možete dodavati tijekom čitavog ciklusa rasta biljke.

Ako ste ostavili kompost da dugo sazrije i vrlo je jak, možete miješati 1 dio komposta sa 4 dijela zemlje; npr. na 1 kg zemlje stavite 200 g komposta.

6. Topdressing kanabis biljaka domaćim kompostom

Postoji mnogo načina da domaći kompost unesete u vaš uzgoj kanabisa, ali naš omiljeni je topdressing (površinsko dodavanje komposta). Šta je topdressing? Vrlo je jednostavno, kao što i naziv kaže. Sve što trebate uraditi jeste staviti sloj komposta oko stabljike biljke. Kompost je gnojivo sa sporim oslobađanjem, tako da ovim načinom još više usporavate period otpuštanja hranjivih tvari. Nakon toga samo redovno zalijevajte biljke. Zalijevanjem se kompost prirodno razgrađuje i prelazi u supstrat, gdje oslobođene tvari pomažu vašoj biljci u zdravom razvoju tokom cijelog uzgojnog ciklusa. Imajte na umu da topdressing neće riješiti eventualne nutritivne deficite.

7. Zaključak

Kompostiranje je jeftin, učinkovit i prilagodljiv način ishrane vaših biljaka. Možete ga skrojiti prema vlastitim potrebama, a najbolje od svega je što ga možete napraviti od jeftinih ostataka iz kućanstva. Ako imate još savjeta o kompostiranju, napišite nam u komentaru!

Eksterni izvori:

1. Compost and Compost Tea Microbiology: The “-Omics” Era - St. Martin, Chaney & Rouse-Miller, Judy & Thomas, Gem & Vilpigue, Piterson. (2020).

2. Composting parameters and compost quality: a literature review - Azim, K & Soudi, Brahim & Boukhari, S & Périssol, Claude & Roussos, S & Thami-Alami, Imane. (2020).

Ovaj post je posljednji put ažuriran 7. aprila 2022.