Pozivi za reformu kanabisa u Velikoj Britaniji dok novi zakoni prolaze u SAD-u

Nezavisna analiza koju je nedavno objavila profesorica Dame Carol Black koristi snažne izraze poput 'uznemirujuće', 'šokantno' i 'neprikladno' kada opisuje trenutne politike droga britanske vlade.

Komentarišući ovaj izvještaj i opću situaciju sa ratom protiv droga u zemlji, jedan od zagovornika reforme kanabisa navodi da odbijanje legalizacije i regulacije proizvodnje, distribucije i prodaje ove supstance direktno pogoduje kriminalnim bandama koje zarađuju milijarde prodajom nedozvoljenih droga na ulicama.

Pete Reynolds, izvršni direktor CLEAR-a, najstarije i najveće organizacije za reformu kanabisa u Velikoj Britaniji, također smatra da su deklarirani ciljevi odvraćanja od upotrebe droga i smanjenja njihove štetnosti za društvo daleko od ispunjenja.

Jedva na vladinom radaru uprkos rastućoj podršci

Godine 2018. zemlja je postigla ogroman napredak legalizacijom kanabisa u medicinske svrhe, a taj potez je dočekan kao važan korak ka konačnom okončanju višedecenijske zabrane kanabisa. Međutim, od tada je proces zastao.

Naizgled potpuni nedostatak interesa za daljnju reformu među političarima u oštrom je kontrastu sa rastućom podrškom građana. Prema nedavnoj YouGov anketi, čak 52% ljudi u Velikoj Britaniji smatra da bi rekreativna upotreba ove supstance trebala biti legalizovana. Reynolds, koji se za liberalizaciju zakona o kanabisu bori još od 1970-ih, kaže da su prije 10 godina mogli računati na podršku 10 članova parlamenta, a sada ih ima oko 300. Ipak, to se ne pretače u konkretne poteze.

Dok se svaki prijedlog za promjenu neuspješne politike u nešto smislenije dočekuje obećanjem vlasti o još žešćoj borbi protiv droge, kritičari tvrde da to samo donosi još više štete.

Jedna od grupa koje su najteže pogođene restriktivnim politikama su osobe s invaliditetom koje često ostaju van medicinskog programa sa kanabisom i prisiljene su ilegalno nabavljati svoj lijek, tako dovodeći sebe u opasnost i rizikujući krivično gonjenje.

Još jedna grupa koja snosi teret represivnih zakona su crnačke zajednice. Iako nisu skloniji konzumaciji kanabisa od bijelaca, crnci u Britaniji čak devet puta češće bivaju zaustavljeni i pretreseni, pri čemu je posjedovanje droge najčešći razlog. Ovo ima katastrofalan uticaj na percepciju policije u BAME zajednicama, gdje se zakonodavstvo doživljava kao još jedan sloj progona.

Hiljade oslobođenih optužbi za posjedovanje marihuane u New Orleansu

Rasna pristrasnost u provođenju zakona o drogama bila je jedan od glavnih razloga zbog kojih je grad New Orleans, Louisiana, odlučio pomilovati više od 10.000 osoba sa sudskim pozivima zbog posjedovanja marihuane. Osim toga, gradsko vijeće je najavilo automatska pomilovanja i u budućnosti.

Dok je 60% stanovništva New Orleansa crne rase, statistike pokazuju da je otprilike 86% izdatih sudskih poziva prošle godine išlo Afroamerikancima. Članovi vijeća smatraju da se ovo mora promijeniti i glasali su za potez koji najviše moguće približava legalizaciji ove supstance.

Pušenje marihuane izvan privatnih domova i dalje će biti zabranjeno, ali će prekršioci biti kažnjeni samo zbog pušenja na javnom mjestu, bez spominjanja upotrebe droga. Zakonodavci Louisiane raspravljali su o dva zakona o legalizaciji u posljednjoj sjednici, ali nijedan nije usvojen.

Pleme Cherokee iz Sjeverne Karoline legaliziralo medicinski kanabis

Plemensko vijeće Istočnog plemena Cherokee Indijanaca dozvolilo je uzgoj, prodaju i korištenje medicinskog kanabisa na svojoj teritoriji u Sjevernoj Karolini. Kao suverena nacija, Cherokee sarađuju sa državnim i federalnim vlastima, ali imaju svoje zakone.

Glavni poglavica Richard Sneed izjavio je u četvrtak da je ova odluka tek prvi korak u izgradnji programa za medicinsku marihuanu. Još nije jasno kada će uzgoj početi niti kada će lijek biti dostupan za prodaju. Prema pravilniku, kvalificirani pacijenti dobit će karticu kojom će moći kupiti najviše jednu uncu marihuane dnevno u apoteci, a mjesečno ne smiju preći šest unci.

Pittsburgh odredio četiri zone za radnje sa rekreativnim kanabisom

Gradsko vijeće Pittsburgha odlučilo je da četiri gradske zone, kako komercijalne tako i lake industrijske, mogu imati širi spektar biznisa vezanih za kanabis. Ovo uključuje prodajne objekte, pogone za uzgoj i mikro-biznise.

Vlasti očekuju da će svaka radnja sa rekreativnim kanabisom u prosjeku generisati između 550.000 i 650.000 USD (£396.000–468.000) godišnje kroz poreze. Dio prihoda ide u opći gradski budžet o kojem će članovi vijeća odlučivati kako će se novac trošiti.

Iako je ovaj novi prihod privlačan, Vijeće je složno da novi biznisi ne smiju postati javna smetnja i dodalo je zaštitu za vjerske objekte. Po novom pravilu, prodavnice kanabisa ne smiju biti bliže od 600 stopa crkvama. Ranije su samo parkovi, biblioteke, škole, omladinski i dječji centri uživali ovu zaštitu.