Presađivanje Kanabisa: Ultimativni Vodič

• 1. Razlozi za presađivanje kanabisa
• 2. Kada treba presađivati?
• 2. a. Koliko treba čekati između presađivanja?
• 2. b. U koju veličinu saksije presađivati?
• 2. c. Može li se presađivati tokom cvjetanja?
• 3. Presađivanje kanabisa korak po korak
• 3. a. Korak 1. zalijte unaprijed
• 3. b. Korak 2. pripremite novu saksiju
• 3. c. Korak 3. pripremite rupu
• 3. d. Korak 5 (opcionalno). raširite korijenje kod prezbijenih biljaka
• 3. e. Korak 6. stavite biljku u rupu
• 3. f. Korak 7. kreirajte blage uvjete za oporavak
• 4. Šok od presađivanja: kako izgleda i kako ga izbjeći?
• 5. Kada je najbolje doba dana za presađivanje
• 6. Upotreba đubriva prilikom presađivanja kanabisa
• 7. Trikovi za presađivanje bez stresa
• 8. Prebacivanje biljaka iz unutra napolje
• 9. Presađivanje autoblomki
• 10. Presađivanje matičnih biljaka
• 11. Završne misli

Možete bez problema uzgojiti biljku kanabisa od sjemena do berbe bez ijednog presađivanja, ali ponekad presađivanje postaje izuzetno poželjno pa čak i neizbježno. Zato je najbolje unaprijed se informisati i naučiti sve o detaljima prebacivanja kanabisa u novu saksiju.

Razlozi za presađivanje kanabisa

Glavni razlog je očigledan – pružiti korijenju više prostora i tako dobiti veću biljku i veći prinos na berbi.

Možda se pitate zašto onda jednostavno ne izabrati veliku saksiju od samog početka? Mnogi uzgajivači to rade, posebno kada uzgajaju autoblomke. To je sasvim prihvatljiva tehnika. Međutim, započinjanje uzgoja u manjim saksijama i kasnije prebacivanje u veće ima svojih prednosti:

• štedi prostor u početnoj fazi rasta biljke,
• omogućava da započnete uzgoj više sjemenki pa odaberete najjače biljke,
• izbjegava se trošenje resursa na biljke dok ne ustanove spol,
• lakše i češće zalijevanje u manjim saksijama.

Još jedna situacija kada je presađivanje neizbježno je kada planirate uzgoj napolju, a sjemenke sadite unutra. Na kraju (iako rijetko), razlog za presađivanje može biti promjena zemlje zbog tokiskosti od previše đubriva ili napada štetočina.

Kada treba presađivati?

U suštini, biljka će imati koristi od presađivanja kada je njeno korijenje ispunilo sav dostupni supstrat. Obično to ne vidite, ali postoje indirektni znaci da je vrijeme za presađivanje. Najjasniji znak je kada listovi vaše mlade biljke počnu izlaziti izvan ivica saksije. Tada možete sigurno pretpostaviti da korijenje takođe raste prema granicama i uskoro će početi osjećati nedostatak prostora.

Ako u ovom trenutku ne požurite s presađivanjem, rast biljke može usporiti ili čak stati. Nemojte to dozvoliti – presadite čim biljka jasno preraste svoju saksiju.

Međutim, ponekad će biti potrebno presađivanje i ranije. Kako ćete znati je li biljka dovoljno velika za presađivanje i da li joj ta procedura neće naškoditi? Provjerite da je sadnica visoka barem nekoliko centimetara (~5 cm) i da ima dva para pravih listova. Također, bolje je da nije bolesna ni zakržljala jer presađivanje može izazvati dodatni stres uz ono što je već muči.

Koliko treba čekati između presađivanja?

Ne postoji univerzalan odgovor. Umjesto da presađujete po rasporedu, pratite veličinu biljaka i prebacite ih kad god prerastu trenutnu saksiju. Jasno je da to zavisi od veličine i brzine rasta biljke.

U koju veličinu saksije presađivati?

Odabir odgovarajuće veličine saksije je i nauka i umjetnost, a zavisi od toga da li uzgajate autoblomku ili fotoperiodični soj, koristite li SOG, ScrOG ili nijedno, ali i od veličine biljke koju želite na berbi. Trebaće vam dosta eksperimentisanja da pronađete šta vama najbolje odgovara, ali evo nekoliko primjera kao referenca u sljedećoj tabeli:

Statistike za uzgoj autoblomki pokazuju da se najčešće koriste konačne saksije od 11-12 litara (3-3,5 galona), zatim 18 i 15 litara (4,75 i 4 galona). Veza između veličine saksije i prinosa nije linearna, tako da za visok prinos možete birati bilo šta između 11 litara (3 galona) i 18 litara (4,75 galona), a ostalo zavisi od vaših vještina.

Može li se presađivati tokom cvjetanja?

Može, ali samo ako stvarno morate, i morate imati dobar razlog za to, a obezbjeđivanje više prostora za korijenje radi većeg prinosa nije jedan od njih. Korijen uglavnom ne raste značajno tokom faze cvjetanja, pa će sav taj dodatni supstrat uglavnom ostati neiskorišten.

Zato zapamtite: presađivanje je za vegetativnu fazu i posljednje presađivanje treba obaviti barem sedmicu ili dvije prije početka cvjetanja. Ovo presađivanje čini nezgodnim kod autoblomki (zbog kraće vegetacije), no više o tome niže.

Presađivanje kanabisa korak po korak

Recimo da imate dobar razlog za presađivanje i izabrali ste pravi trenutak. Šta dalje?

Korak 1. Zalijte unaprijed

Zalijevanje je veoma važno ovdje. Ne zaboravite da je presađivanje potencijalno stresno i vaš je zadatak da biljka bude u najboljoj formi. Između ostalog, mora biti potpuno hidrirana. Zalijte biljku dan ili dva prije presađivanja.

Ako je zemlja oko korijena vlažna ali ne natopljena, sve će biti stabilnije tokom presađivanja. Vrlo mokra zemlja je teška pa komadi mogu otpasti i oštetiti korijenje. Previše suha zemlja je mrvičasta i vanjski komadi mogu otpasti.

Korak 2. Pripremite novu saksiju

Uzmite veću saksiju, napunite je zemljom, ostavljajući prostor koliko je imala stara, lagano zalijte da bude vlažna, pa sve ostavite dan ili dva da se slegne. Ako uzgajate organski, dobro je ovo uraditi nekoliko sedmica ranije i dodati korisne mikroorganizme u zemlju.

Korak 3. Pripremite rupu

Najlakši način da napravite odgovarajuću rupu je da postavite staru saksiju u centar nove i provjerite veličinu. Prethodno očistite vanjske zidove stare saksije da ne unesete patogene u novi supstrat.

Kada je rupa spremna, pošpricajte je vodom. Po želji možete dodati hormon ili stimulator za ukorjenjivanje.

Korak 4. Izvadite biljku iz stare saksije

Okrenite saksiju naopačke i tapkajte po dnu dok korijen zajedno sa zemljom ne ispadne u vašu ruku. Preporučuje se držati stabljiku između srednjeg i domalog prsta. Ako se zemlja ili korijenje zalijepi za zidove saksije, blago masirajte zidove da olakšate vađenje. Ako ne pomaže ili su zidovi kruti, pažljivo provucite nož između zida saksije i zemlje.

Korak 5 (opcionalno). Raširite korijenje kod prezbijenih biljaka

Ako je biljka predugo bila u maloj saksiji, korijen može postati „rootbound“. Tada se korijenje omota oko zidova i povremeno formira žućkastu koru. Pokušajte prstima razmrsiti i odvojiti korijenje. Dobro je nositi lateks rukavice radi smanjenja rizika od infekcije korijena lošim bakterijama.

Možete i odrezati zapetljano korijenje kod ozbiljno rootbound biljaka, ali to će izazvati značajan stres i produžiti vegetativnu fazu dok se biljka oporavlja.

Korak 6. Stavite biljku u rupu

Uradite to brzo kako biste smanjili izloženost korijena svjetlu. Korijen kanabisa voli tamu. Kad je biljka u rupi, napunite praznine zemljom, lagano tapkajući da se sabije. Po površini lagano zalijte – ovo pomaže da nema praznina u supstratu. Ali nemojte pretjerivati, korijen mora biti podstaknut da raste van tražeći vlagu, pa ne smije biti previše natopljen.

Korak 7. Kreirajte blage uvjete za oporavak

Presađivanje može privremeno smanjiti sposobnost korijena da upija vodu. Zbog toga trebate smanjiti transpiraciju listova. Smanjite intenzitet svjetla ili odmaknite lampu od vrhova biljke. Temperatura nek bude na hladnijoj strani optimalnog spektra, a vlažnost zraka oko 60%.

Ovo će smanjiti gubitak vlage dok korijen ponovo ne počne upijati vodu punim kapacitetom. Kada rast nastavi, ili ne stane uopšte, znači da je sve u redu.

Šok od presađivanja: kako izgleda i kako ga izbjeći?

Ako je presađivanje bilo uspješno, vidjet ćete odmah: biljka će i dalje svakodnevno napredovati kao i prije. Postojeći listovi će i dalje rasti i širiti se, a novi će se pojavljivati.

Šok od presađivanja se najčešće vidi kao usporavanje rasta. Nekad je šok toliki da rast potpuno stane – danima biljka izgleda isto. U najgorem slučaju listovi venu i požute, što znači da gube vlagu brže nego što je korijen može nadomjestiti. Nekad to samo znači da je korijen pod toliki stresom da ne može ni upiti vodu.

Nabolje je spriječiti te probleme tako što biljka „ne primijeti“ presađivanje. Procedura mora biti brza, korijen se ne smije uznemiriti (ne smije se lomiti, rezati, pritiskati, gužvati itd.), nova zemlja mora biti identična staroj (po sastavu, temperaturi i vlagi). U tom slučaju korijen kao da nastavlja rasti u istoj saksiji od starta.

Ako presađivanje nije prošlo glatko, šok je vjerovatniji. Teško je reći koliko će trajati – može par dana, a može sedmicu ili dvije, sve zavisi od količine stresa i otpornosti genetike. Ako ste bili grubi sa biljkom, preostaje da joj napravite što blaže okruženje i nadate se brzom oporavku.

Kada je najbolje doba dana za presađivanje

To je period kad su uslovi najblaži. Našu izreku o važnosti blažih uslova treba ponoviti i treći put: pobrinite se da presađena biljka ne troši energiju na transpiraciju. Držite temperaturu niskom, vlagu visokom i svjetlost slabom. Generalno, presađivanje je najbolje obaviti uveče kako bi biljka imala cijelu noć da se privikne.

Na otvorenom ovo je još važnije. Većinom želite izbjeći bilo kakvu izloženost presadjenih biljaka ekstremnoj vrućini i direktnom suncu, pa sadite uveče ili birajte hladan i oblačan dan. Međutim, u hladnijim klimama može biti bolje presađivati tokom najtoplijeg i najsunčanijeg dijela dana.

Upotreba đubriva prilikom presađivanja kanabisa

Kada presadite biljku u veću saksiju, ona odmah dobija novu dozu plodne zemlje, pa je dobro smanjiti količinu hranjiva u odnosu na prethodni period ili ih sasvim izostaviti neko vrijeme. Također, kada smanjite intenzitet svjetla nakon presađivanja, i potreba za hranjivima opada.

Korištenje hormona ili stimulatora za ukorjenjivanje je druga priča. Oni mogu pomoći korijenu da se brže razvija i širi. Isto vrijedi za mikorize i različite organske inokulante koji poboljšavaju zdravlje zone korijena.

Ako presađujete biljke u staru zemlju, morat ćete ih dohranjivati. Takva zemlja nema dovoljno hranjiva pa služi samo kao podloga za korijen i zadržavanje vode, kao što je slučaj sa inertnim supstratima poput kamene vune, glinenih kuglica ili kokosa.

Trikovi za presađivanje bez stresa

Iskusni uzgajivač ima nekoliko trikova kojima može minimizirati stres kod presađivanja, a dijelimo ih s vama.

• Koristite rasadničke saksije s propusnim ili biorazgradivim zidovima. Danas postoje posude od tankog poroznog materijala kroz koji korijen lako raste, ili materijala koji je i propustan i biorazgradiv, poput treseta ili kokosovih vlakana. Tada ne morate ni vaditi biljku iz stare posude, nego čitavu stavite u veću saksiju, čak ne uznemiravajući korijen.
• Proklijajte sjemenku u kamenom vunu ili tresetnu peletu. Čim korijenje izraste, možete presaditi u početnu ili završnu saksiju gotovo bez stresa.

• Koristite rasadničke saksije koje je lako prerezati. Kad dođe vrijeme za presađivanje, prerežite saksiju uzdužno i odsjecite dno. Zatim sve spustite u rupu u zemlji i lagano izvadite staru saksiju.
• Samo odrežite dno početne saksije i ostavite zidove. Korijen uglavnom raste prema dolje, tako da, osim ako je početna posuda izrazito visoka, ostavljanje zidova neće smetati. Ova metoda odlično radi kod većih uzgoja, npr. u baštama na gredicama.
• Samo stavite staru posudu (bez dna) iznad nove. Korijen će nastaviti rasti dolje i koristiti novi supstrat.

Prebacivanje biljaka iz unutra napolje

Početak uzgoja na otvorenom iznutra je najčešća praksa, jer mlade biljke štiti od stresa izazvanog vanjskim uslovima dok su najosjetljivije. Obično želite držati sadnice unutra 10-14 dana nakon klijanja, a zatim ih presaditi napolje. U tom uzrastu, biljka će biti dovoljno jaka da podnese prijelaz u novi ambijent i da se lakše prilagodi temperaturnim promjenama, vjetru i direktnom suncu.

Ipak, preporučuje se da biljke prethodno „očvrsnu“. To znači da ćete ih svaki dan tokom nekoliko sati izlagati osunčanom i sjenovitom mjestu ili direktnom suncu. Tako naviknutim sadnicama presađivanje i promjena sredine neće predstavljati problem.

Presađivanje autoblomki

Godinama se smatralo da su autoblomke jako osjetljive i podložne stresu, pa se savjetovalo izbjegavati presađivanje po svaku cijenu. Nasreću, danas su autoblom sojevi znatno otporniji i sve više uzgajivača zanemaruje tu staru preporuku.

To ne znači da je presađivanje autoblomki jednostavno, prvenstveno zbog njihove kratke vegetacije. Imate veoma uzak prozor vremena kad ima smisla prebacivati autoblomku, a procedura mora biti toliko precizna da se biljka ni ne zadrži na oporavku ni dan. Kod autoblomki svaki dan vegetacije izgubljen na oporavak vodi do manjeg prinosa.

Zato vrijedi isprobati sve ranije navedene trikove za smanjenje stresa tokom presađivanja autoblomki: priprema prije, sama procedura i njega nakon presađivanja. Dajte maksimum i autoblomka će se odužiti na berbi.

Presađivanje matičnih biljaka

Kada je riječ o presađivanju, matične biljke se znatno razlikuju od onih uzgojenih zbog cvjeta. Kod njih nije cilj razviti veći korijen ni nadzemni dio.

Matične biljke se namjerno drže malim. Provode mjesece ili godine u vrlo maloj saksiji, ali im i tada korijen može postati gust i zapetljan. Potrebno ih je povremeno podmladiti.

Kako? Pripremite novu saksiju iste veličine, stavite malo zemlje na dno. Izvadite biljku, oštrim nožem s svih strana (i dna) odrežite otprilike trećinu mase korijena, pa je vratite u novu saksiju i popunite praznine zemljom. I to je to – matična biljka je uspješno presađena.

Završne misli

Presađivanje je potencijalno stresna procedura, ali postoje situacije kada njene prednosti nadmašuju rizike. Štaviše, može se toliko usavršiti da biljke ni ne osjete promjenu doma. Nadamo se da vam je naš članak pomogao oko najboljih praksi presađivanja kanabisa bez stresa. Sretno u uzgoju!