Plijesan na biljkama kanabisa: Sve što trebate znati

• 1. Što je plijesan?
• 2. Idealni uvjeti za prevenciju plijesni
• 3. Plijesan na kanabisu
• 4. Botrytis
• 4. a. Prepoznavanje
• 4. b. Prevencija
• 4. c. Liječenje
• 5. Pepelnica
• 5. a. Prepoznavanje
• 5. b. Prevencija
• 5. c. Liječenje
• 6. Trulež korijena
• 6. a. Prepoznavanje
• 6. b. Liječenje
• 7. Plijesan na ubranim cvjetovima kanabisa
• 8. Zdravstveni rizici povezani s pljesnivim kanabisom
• 9. Najotpornije sorte kanabisa na plijesan
• 10. Zaključak

Želite li imati miran ciklus uzgoja bez glavobolje, nužno je učiniti sve što možete kako biste izbjegli pljesnivu marihuanu. Od provjeravanja i prilagođavanja uvjeta uzgoja do primjene fungicida kao prevencije. Plijesan se može javiti tijekom veg vegetacije, cvjetanja, pa čak i nakon žetve, čineći cvjetove nesigurnima za konzumaciju, zaraziti okolne biljke ili čak uništiti vaše semena kanabisa. U nastavku slijedi sve što trebate znati o plijesni na kanabisu – od prepoznavanja i prevencije do liječenja.

1. Što je plijesan?

Plijesan je gljivica koja raste u višestaničnim nitima (tzv. hife), a postoji nekoliko vrsta gljivica koje rastu iz hifa, što rezultira pahuljastim izgledom, gotovo uvijek bijele, ponekad i sivkaste boje, zbog micelija (mase nastale međusobnim spletenjem hifa). 

Pahuljasta ili praškasta tekstura koju često viđamo ne samo na biljkama kanabisa već i na svim vrstama biljaka i hrane uzrokovana je sporama nastalim na krajevima hifa, a upravo te spore vidite kad je vaša biljka zaražena plijesni.

Borba s plijesni na kanabisu noćna je mora svakog uzgajivača jer su spore tako lagane da ih i lagani povjetarac može prenijeti s jedne biljke na drugu, kontaminirajući cijeli usjev u par sati ili dana. Kao što je spomenuto, plijesan se odnosi na nekoliko različitih vrsta gljivica, ali kada govorimo o kanabisu, nekoliko njih zaslužuju posebnu pozornost:

Postoji nekoliko načina liječenja i prevencije ovih vrsta plijesni, ali najbolji pristup je održavanje dobrih uvjeta uzgoja. Ti će se uvjeti razlikovati ovisno o fazi u kojoj se biljka nalazi pa se stoga preporučuje imati termo-higrometar kako biste pratili razinu vlage i temperaturu. Koje uvjete onda trebate održavati da spriječite plijesan?

2. Idealni uvjeti za prevenciju plijesni

Praćenje i prilagođavanje uvjeta uzgoja najbolji je način prevencije plijesni u vašem grow prostoru, mada ovo može biti teško bez odgovarajuće opreme. Ako nemate odgovarajuću opremu, nema potrebe za brigom dokle god su uvjeti približno 20-24°C i 55-60% relativne vlažnosti zraka, ne bi trebalo biti problema. Rast izvan tog raspona ne znači automatski pojavu plijesni, ali ove vrijednosti poslužit će vam kao okvirni vodič.

Osim samih uvjeta, evo još nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da postignete idealne uvjete uzgoja.

Savjeti za prevenciju plijesni u zatvorenom

• Oscilirajući ventilatori pomažu cirkulaciji zraka, sprečavaju zadržavanje ustajalog zraka i smanjuju šanse da spore plijesni padnu na vaše biljke.
• Ako imate problema s održavanjem vlage unutar zadanog raspona, nabavite odvlaživač zraka!
• Održavajte prostor za uzgoj čistim! Uklanjanje osušenih listova i ostalih ostataka smanjuje mogućnost razvoja gljivica oko biljaka.
• Ispuh ventilator osigurava izmjenu zraka i, ako postoje, uklanja spore plijesni.

Savjeti za prevenciju plijesni na otvorenom

• Staklenik pruža zatvoren prostor i omogućava vam da kontrolirate uvjete uzgoja pomoću ventilatora i grijalica.
• Uzgojite sorte sa visokom otpornošću na štetnike i plijesan kako biste lakše prepoznali problem na vrijeme.
• Uzgoj u teglama omogućuje vam premještanje biljaka ako očekujete loše vrijeme.
• Ako uzgajate direktno u zemlji, prekrijte biljke plastičnom folijom da ih zaštitite od jake kiše.
• Plijesan voli vlagu, zato postavite biljke na mjesto gdje dobivaju što više sunčeve svjetlosti.

3. Plijesan na kanabisu

Moguće je da se plijesan pojavi u bilo kojoj fazi ciklusa uzgoja, čak i tijekom sušenja i curinga. Naime, gljivice zahtijevaju specifične uvjete za razvoj. Plijesan je gljivica koja napada kanabis ako se drži u toplim i vlažnim uvjetima. Može se tretirati fungicidima ili domaćim pripravcima, a prevencija je gotovo uvijek bolja jer, kako oštećuje listove, korijen ili cvjetove, liječenje je ponekad nemoguće ili izuzetno teško.

Također, plijesan stvara spore (a takvih spora ima svuda u zraku). Spore plijesni mogu se zalijepiti za vašu odjeću i tako biti unesene u prostor za uzgoj. Potrebna im je samo vlaga i nešto topliji uvjeti kako bi počele rasti. Preporučujemo održavanje čistog okruženja za uzgoj čak i ako nikad niste imali problema s plijesni – to je odlična prevencija. 

4. Botrytis

Botrytis (poznat i kao trulež cvijeta ili siva plijesan) je vrsta gljivice koja napada razne biljke. Na kanabisu se razvija unutar cvjetova i polako raste prema van, što ga čini teškim za uočiti u ranim fazama. Ako se pitate kako izgleda plijesan na marihuani, evo primjera.

Trulež cvijeta češća je na otvorenom, ali može pogoditi i uzgajivače u zatvorenom ako se temperatura i vlažnost ne kontroliraju. Također, može se pojaviti tijekom sušenja i curinga. Ako cvjetovi nisu pravilno osušeni, mogu zadržati vodu, povećavajući vlagu u posudi i na kraju razviti plijesan.

Prepoznavanje

Ako nema vidljivih znakova plijesni, ali primijetite suhenje listova ili sumnjate da cvjetovi ne rastu kako treba, možda se plijesan već razvija unutar cvjetova. 

Uočite li neki od simptoma, pokušajte pogledati unutar cvjetova. Unutrašnjost bi trebala biti iste boje kao i vanjski dio – ako vidite smeđe ili sive mrlje, vjerojatno se radi o truleži cvijeta.

Prevencija

Ova gljivica razvija se u toplim i vlažnim uvjetima, pa je presudno imati dobar prostor za uzgoj. To uključuje dobar protok zraka, prilagodbu vlažnosti za svaku fazu rasta, izbjegavanje naglih promjena temperature i održavanje prostora čistim.

Za prostor za sušenje, preporučuje se relativna vlažnost od 60% i temperatura oko 20-25°C radi prevencije truleži. Osim pravilnog okruženja, pomaže i oštećivanje (pruning) ili LST tehnike kako bi se grane proredile. Time osiguravate zdrav rast kroz cijeli ciklus.

Liječenje

Ako su vaši cvjetovi teško zahvaćeni, možete ih pokušati tretirati, no to je uglavnom tek pokušaj da biljka završi ciklus i neće ukloniti trulež. Najbolje je izbaciti biljku zahvaćenu plijesni iz grow prostora kako se zaraza ne bi proširila na druge biljke.

Ako želite spasiti zaraženu biljku, počnite sa snižavanjem vlage i temperature, čime usporavate razvoj plijesni. Nakon toga, poprskajte zahvaćene cvjetove sprejem protiv plijesni. Ako plijesan nastavi rasti, cvjetovi će postati gnjecavi i sivi – tada ih treba ukloniti, a ako je situacija ozbiljna, biljku izbaciti iz prostora za uzgoj.

Imajte na umu da zahvaćeni cvjetovi mogu biti toksični i ne smiju se pušiti!

5. Pepelnica

Pepelnica je vrsta gljivice koja se najprije javlja na površini listova. Može izgledati poput trihoma za nove uzgajivače, ali ubrzo se proširi cijelom biljkom.

Ova gljivica je bijeli prah koji u potpunosti može prekriti biljku, osobito listove, onemogućavajući fotosintezu i na kraju ubijajući biljku zbog nedostatka energije.

Kao i trulež cvijeta, pepelnica proizvodi spore koje se lako šire kako u zatvorenom tako i na otvorenom, a zahtijeva vrlo specifične uvjete za razvoj.  

Prepoznavanje

Kada pepelnica počinje rasti, teško ju je odmah primijetiti. Možete vidjeti male izbočine na listovima, ali one su toliko suptilne da ćete najvjerojatnije shvatiti da imate pepelnicu tek kad se počne pojavljivati bijeli prah na listovima.

Bijeli prah prekrivati će listove dok ne budu mogli upijati svjetlo. U toj točki listovi se smežuraju, počinju žutjeti, posmeđiti i umiru. Pepelnica počinje rasti polako, no ubrzo može potpuno preuzeti biljku, stoga, čim vidite da listovi postaju prekriveni bijelim prahom, odmah reagirajte.

Prevencija

Kao što je već rečeno, gljivice napreduju u specifičnim uvjetima, stoga je najbolja prevencija dobar okoliš za uzgoj. Uz to, minimalno oštećivanje (pruning) ili LST tehnike uvelike pomažu preventivi. Posebno pazite ako zalijevate po listovima, jer kapljice vode mogu lako izazvati razvoj pepelnice.

Liječenje

Pepelnica je malo jednostavnija za liječenje. Najprije trebate prilagoditi temperaturu i vlagu u vašem prostoru, te izbaciti zaražene biljke. Pažljivo pregledajte ostale biljke jer se spore lako šire. Ako je biljka jako zahvaćena, uklonite zaražene listove i cvjetove te poprskajte primjerenim fungicidom.

Imajte na umu da sve što prskate po biljci može utjecati na miris, okus i kvalitetu cvjetova, stoga birajte organske proizvode ili pokušajte pripremiti svoje pripravke kod kuće.

Pomiješajte 35ml jabučnog octa s 1L vode ili 400ml mlijeka s 600ml vode i poprskajte biljku za tretman pepelnice. Imajte na umu da ovi tretmani ponekad mogu zakazati i obično se preporučuju samo pri ranoj infekciji.

6. Trulež korijena

Trulež korijena slična je truleži cvijeta, ali se pojavljuje na korijenju. Ova pojava javlja se u zemljištu kad imate gljivične komarce ili kad predugo prekomjerno zalijevate, no češća je u hidroponskim sustavima.

Trulež korijena teško je primijetiti u zemlji jer korijen nije vidljiv. Čak i iskusni uzgajivači mogu je uočiti tek kad spas više nije moguć.

Prepoznavanje

Trulež korijena lako je prepoznati: kao i trulež cvijeta, korijen će postati smeđ i gnjecav. Vidjet ćete to samo ako biljku izvadite iz zemlje.

Kada korijen krene trunuti, biljka pokazuje simptome slične prekomjernom zalijevanju, nutrijentskim deficitima, uvijanju listova ili drugim problemima koji vas mogu navesti na krivi trag. Prevencija Za prevenciju, ne samo da trebate održavati optimalno okruženje, već i paziti da ne previše zalijevate jer to može privući štetnike poput gljivičnih komaraca i doslovce utopiti korijen, uzrokujući trulež.

Liječenje

Trulež korijena najčešće se ne liječi jer značajno utječe na rast biljke, pa većina uzgajivača u zemljištu jednostavno ukloni zaraženu biljku. Opće je mišljenje da se biljka s ozbiljnom truleži korijena ne isplati spašavati, jer se korijen neće oporaviti do kraja. Ako ju ipak želite spasiti, operite korijen s 5-10ml sode bikarbone ili 10ml izbjeljivača u 1L vode.

7. Plijesan na ubranim cvjetovima kanabisa

Prošli ste kroz cijeli uzgoj i izbjegli sve probleme s plijesni tijekom razdoblja uzgoja. Bravo! Iskreno, spriječiti plijesan na usjevu pravi je uspjeh. Čak i najiskusniji uzgajivači ponekad griješe, a neke greške mogu uništiti cijeli uzgoj uslijed truleži korijena ili cvijeta.

No to što ste prošli uzgoj ne znači da se možete opustiti. Plijesan se može pojaviti i nakon žetve, stoga poduzmite mjere skladištenja kako biste izbjegli ovaj problem. Prva odluka nakon rezanja biljaka je – hoćete li raditi mokro ili suho šišanje. 

Koja je razlika između mokrog i suhog šišanja?

Mokro šišanje znači da uklanjate što više biljnog materijala odmah nakon rezanja biljke. Razlozi zašto se odlučiti za mokro šišanje su:

• Mokro šišanje značajno smanjuje šanse za razvoj plijesni tijekom procesa sušenja. 
• Zahvaljujući manjoj količini biljnog materijala, cvjetovi se brže suše nego kad se suše s listovima.
• Većina uzgajivača radi mokro šišanje kada teško kontrolira temperaturu i vlagu u prostoriji za sušenje.

No mokro šišanje ima i svojih mana:

• Mokro šišanje je neuredan i dugotrajan posao.
• To je zato što je svježi biljni materijal i svježi trihomi puno ljepljiviji nego kad su osušeni.
• Škare se brže začepe smolom tijekom mokrog šišanja.

Suho šišanje znači da većinu biljnog materijala ostavljate na biljci tijekom perioda sušenja, a šišate ih tek nakon sušenja. Evo nekoliko razloga zašto odabrati suho šišanje:

• Što sporije cvijet kanabisa suši, to je obično potentniji i aromatičniji (do određene mjere).
• Kao što je već rečeno, suho šišanje je lakše od mokrog šišanja.
• Lakše je prikupiti sve obrezane listove za daljnju obradu ako ste ih pustili da se osuše.
• Manja je vjerojatnost da će vam pladanj za šišanje biti premazan ljepljivim trihomima tijekom suhog šišanja.

Koja bi temperatura i vlažnost trebala biti tijekom sušenja?

Želite da se cvjetovi suše polako i ravnomjerno. Prebrzo sušenje može uništiti spojeve unutar trihoma zbog kojih i uzgajamo kanabis. Trihomi i kanabinoidi vrlo su osjetljivi i treba ih tretirati s posebnom pažnjom. Za najkvalitetnije sušenje i najmanju mogućnost razvoja plijesni na ubranim cvjetovima, temperatura bi trebala biti između 18–21°C, a vlaga ne smije prelaziti 58%. Ako držite vlagu između 50 i 55 posto, na dobrom ste putu. U tim uvjetima sušenje cvjetova traje 7–10 dana, što je idealno.

Pobrinite se da postoji dovoljna izmjena zraka u prostoriji za sušenje, ali bez izravnog puhanja po cvjetovima ventilatorima ili klima uređajima jer izravni zrak također može negativno utjecati na potentnost i okus. Kad sve kontrolirate, vaše će biljke savršeno posušiti, bilo da se odlučite za mokro ili suho šišanje.

Kako odlučiti između mokrog i suhog šišanja

Odluka ponajviše ovisi o tome koliko dobro možete regulirati uvjete u prostoru za sušenje. Ako možete savršeno kontrolirati temperaturu i vlažnost, ne trebate brinuti o plijesni. Tada je bolje ostaviti biljku cijelu i šišati suho poslije. S druge strane, ako je okoliš topao i vlažan, mokro šišanje je sigurniji izbor jer ćete tako imati najmanje šanse da mjeseci truda propadnu zbog plijesni tijekom sušenja.

Što nakon završetka sušenja?

Kada su cvjetovi suhi, spremni su za "curing" u staklenke. Čekaj, cvjetovi još nisu spremni za pušenje ni nakon sušenja? Možete ih pušiti odmah i imat će dobar okus, ali za najbolje iskustvo pričekajte još par tjedana. Curing cvjetova kanabisa je poput dozrijevanja viskija, samo što traje kraće. Profil terpena još uvijek dozrijeva i potrebno je nekoliko tjedana u hermetički zatvorenim posudama na sobnoj temperaturi, dalje od direktne svjetlosti.

Pažnja, rizik od plijesni još uvijek nije gotov. Osušeni cvjetovi i dalje sadrže nešto vlage u stabljikama, koja polako izlazi tijekom curinga. Da biste spriječili razvoj plijesni u ovoj fazi, morate prozračiti staklenke barem jednom dnevno prva tjedna curinga, a kasnije tri puta tjedno. Ako osjetite i najmanji miris amonijaka, obavezno što prije izvadite cvjetove i vratite ih u prostor za sušenje – to je znak plijesni. Vidite li bilo kakve znakove plijesni tijekom sušenja ili curinga, odmah uklonite te cvjetove da se plijesan ne proširi na ostatak uroda.

8. Zdravstveni rizici povezani s pljesnivim kanabisom

Kanabis kontaminiran plijesni nikada ne smije konzumirati, neovisno o razini kontaminacije, vrsti plijesni ili načinu konzumacije (pušenje, vaping, edibles, ekstrakti). Ovo je posebno važno za osobe koje imaju problema sa dišnim sustavom i one slabijeg imuniteta. Korisnici kanabisa s oslabljenim imunitetom u riziku su od ozbiljnih bolesti ako konzumiraju pljesniv kanabis. Bilo je zabilježenih slučajeva hospitalizacija, iako nisu zabilježeni smrtni slučajevi od pljesnivog kanabisa. Prema nekim studijama, do 20% uzoraka marihuane kupljenih u kalifornijskim dispanzerima 2019. imalo je neki oblik gljivične ili bakterijske kontaminacije. Dispanzeri su kontrolirano tržište, pa zamislite tek brojke na crnom tržištu. Ovaj problem s plijesni postao je izraženiji s legalizacijom velikih farmi kanabisa. Većina hobi uzgajivača zna koliko je teško kontrolirati plijesan čak i s malim brojem biljaka – a o velikim farmama ni ne govorimo. Održavanje čistog i sterilnog okruženja postaje sve teže kako se uzgoj širi, kao i kontrola mikroklime.

Što imate više biljaka, to je teže kontrolirati strujanje zraka, vlagu i temperaturu. Zato je samonicanje vlastitih biljaka odličan izbor, jer imate potpunu kontrolu nad procesom – od klijanja sjemena do žetve, pa kroz proces sušenja i curinga. Imate li astmu ili druge respiratorne tegobe, rizik je još veći. Uvijek provjerite ima li na cvjetovima znakova plijesni prije konzumacije. Neki od mogućih neželjenih zdravstvenih posljedica konzumacije kanabisa zahvaćenog plijesni su:

• Alergijske reakcije, od blagih do teških
• Bol u prsima
• Piskanje
• Kratkoća daha
• Jak kašalj
• Nadraženost očiju
• Gubitak pamćenja
• Nedostatak energije
• Povišena temperatura

Ako mislite da ste pušili, vaporizirali ili jeli pljesnivu marihuanu, evo što trebate učiniti: ako imate ostatke, dobro ih provjerite za znakove gljivične infekcije. Nemojte paničariti jer većina ljudi neće imati ozbiljnih problema. No, ako se osjećate loše i mislite da reagirate negativno na pljesnivi kanabis, obratite se liječniku. Osim ako nemate akutnih respiratornih simptoma, nema potrebe za hitnom pomoći, ali pratite simptome i konzultirajte se sa stručnjakom ako se pogoršaju.

9. Najotpornije sorte kanabisa na plijesan

U FastBuds-u uvijek stavljamo naglasak na to da sve naše sorte i sjemenke imaju visoku otpornost na plijesan. Autoflowering sorte uglavnom dolaze s prirodno visokom otpornošću na plijesan zahvaljujući ruderalis genetici. Cannabis Ruderalis je podvrsta Cannabis Sativa i ima zanimljiva svojstva, uključujući snažan prirodni imunitet na gljivice i štetnike. Ime „Ruderalis” dolazi od njemačke riječi za divlji, korovski kanabis. Ova „outdoor” genetika osigurava da auto-cvjetajuće biljke kanabisa imaju snažnu prirodnu otpornost na plijesan. Ipak, postoje određene sorte poznate kao najbolji „borci” protiv plijesni.

10. Zaključak

Dosta je teško dobiti gljivičnu infekciju na biljkama ako im pružate dobre uvjete, ali nužno je znati prepoznati ima li vaše bilje plijesan. Održavanje dobrog okruženja može se činiti lako, ali za početnike je to često izazov, pogotovo u državama gdje je teško nabaviti potrebnu opremu. Ako ste umorni od problema s plijesni, preporučujemo izdržljive sorte, kao našu Gorilla Cookies Auto.

Preporučujemo također da svakodnevno pregledavate biljke i reagirate već na najmanji znak problema. Imajte na umu da iako možete pokušati liječiti plijesan, ona utječe na prinos i može utjecati na okus, miris i djelovanje – zato je prevencija najvažnija. Ako imate savjete ili trikove za prevenciju plijesni, pomozite i drugim uzgajivačima i ostavite komentar ispod!