Uzgoj Kanabisa: Kako Stvoriti Svoju Vlastitu Cannabis Varijetetu

• 1. Evolucija biljke kanabisa
• 2. Indica i sativa landrace strainovi
• 2. a. Cannabis ruderalis
• 3. Zašto stvarati nove strainove?
• 4. Osobine biljaka i kako ih odabrati
• 4. a. Što je s autoflowering karakteristikom?
• 5. Nasljeđivanje osobina
• 5. a. Dominantne i recesivne osobine
• 6. Važnost testiranja fenotipova kanabisa
• 7. Tehnike uzgoja strainova kanabisa
• 7. a. Backcrossanje
• 7. b. Selfing
• 8. Odabir ženskih i muških biljaka
• 9. Početak prve generacije križanja
• 10. Testiranje vaših f1 križanaca
• 11. Brzi vodič kroz uzgoj kanabisa
• 12. Često postavljana pitanja o uzgoju kanabisa
• 13. Zaključak

Uzgoj kanabisa zahtijeva puno vremena, a u osnovi se sastoji od ukrštanja muške i ženske biljke, što može rezultirati novim strainovima s jedinstvenim karakteristikama. Sve što trebate učiniti je kombinirati genetiku obje biljke kanabisa i usavršiti je kako biste dobili jedinstven hibrid, ali nije baš tako jednostavno. Imajte na umu da većini kućnih uzgajivača stvaranje novih genetskih varijeteta može biti izuzetno teško zbog iskustva i prostora potrebnih za dobivanje kvalitetne genetike, posebno ako planirate komercijalizirati vlastite sjeme kanabisa. No, ako želite napraviti strain za sebe i uzgajati ga kod kuće, nema potrebe za tolikim trudom – uz samo nekoliko ukrštanja možete napraviti tisuće sjemenki kako bi vaš zalih bio uvijek pun. Zato ako želite naučiti više o uzgoju kanabisa i stvaranju novih strainova, nastavite čitati!

1. Evolucija biljke kanabisa

Od samih početaka, biljke kanabisa su se prirodno razmnožavale i moguće je da su stvarale više različitih varijacija iste vrste, no zbog nasumičnog, a ne selektivnog sparivanja, rezultat nije bio novi strain već poboljšana verzija iste genetike. Posljednjih desetljeća, uzgajivači su selektivno birali biljke s visokim THC postotcima zbog psihoaktivnih učinaka, a u novije vrijeme i zbog medicinskih benefita CBD-a, ali tu ima još mnogo više. U kanabisu postoji mnogo terpena i kanabinoida za koje do nedavno nismo znali ili ih nismo proučavali, a oni mogu promijeniti učinke koje kanabis pruža. Zbog tih otkrića mnogi uzgajivači danas stvaraju varijetete s drugim karakteristikama, a ne samo razinu THC-a i CBD-a.

To znači da ne postoji nešto što je najbolji strain na svijetu, primjerice, oni iz starije škole obično više vole strainove koji su bili dostupni 60-ih i čak preferiraju učinke koje su stari strainovi davali, iako nisu imali izrazito visok THC kao što to mnogi danas imaju.

Na našu sreću, mnoge seed banke i uzgajivači su sačuvali klasičnu genetiku i landrace varijetete te sada mogu stvarati modernu genetiku na bazi starije genetike ili stvarati nove strainove sličnih karakteristika. S obzirom na sve veću popularnost kanabisa tijekom posljednjih godina, sada možete pronaći stotine strainova kanabisa s različitim efektima, aromama i sadržajem kanabinoida, ali nemojte se zabuniti, svi strainovi kanabisa, uključujući i stare i moderne, potječu od istih biljaka: landrace strainova.

2. Indica i Sativa Landrace Strainovi

Prije nego što je bilo lako kupiti kvalitetno sjeme kanabisa, uzgajivači su putovali svijetom kako bi pronašli Indica i Sativa landrace strain sjemenke kojima su mogli poboljšati postojeće strainove ili stvarati nove. Ti landrace strainovi su sorte koje prirodno uspijevaju u određenoj regiji i često su to strainovi koje uzgajaju lokalni uzgajivači. Zbog jedinstvenosti pojedinog područja, uzgajivači su putovali kako bi pronašli strainove s jedinstvenim osobinama, poput boje, okusa, mirisa ili jakosti.

Nakon pronalaska željenih sjemenki, uzgajivači bi ih križali kako bi te karakteristike prenijeli na nove strainove ili na postojeće na kojima su radili, što je s vremenom dovelo do strainova koje danas poznajemo. Primjerice, smatra se da je famozni OG kush nastao križanjem thai, pakistanskih i indijskih landrace strainova još 1992. godine te se koristi i danas, pa to pokazuje koliko su landrace strainovi bitni.

Ovu praksu traženja određenih landraceova diljem svijeta provodili su brojni avanturisti još od ranih 70-ih (a možda i ranije), ali je najbolje dokumentirana u serijalu “Strain Hunters”. Počevši 2008., tim iz Amsterdama je krenuo u potragu za lociranjem i spašavanjem cannabis landraceova koji još nisu proučeni, dokumentiravši cijeli proces u nizu filmova. 

Cilj tih misija je omogućiti znanstvenicima i doktorima pristup originalnim strainovima kanabisa koji još nisu izumrli, s glavnim ciljem da se poveća znanje o biljci kanabisa u medicinskom polju. Svakim izumiranjem landrace strainova gubimo mogućnost prenošenja jedinstvenih i moćnih svojstava medicinskom sektoru. Kada se završi znanstvena analiza, strain se pušta u uzgoj u svrhu stvaranja novih genetskih varijeteta. 

Većina ovih filmova lako je dostupna na YouTubeu. Ako vas zanima proces uzgoja i povijest biljke kanabisa (što vjerojatno jest s obzirom da ste ovdje), svakako pogledajte dokumentarce Strain Hunters.

Cannabis Ruderalis

Osim Indica i Sativa landraceova, postoje i Ruderalis strainovi koji nisu bili popularni za uzgoj zbog manje potentnih učinaka u odnosu na Indicu i Sativu, no uskoro se otkrilo da ova biljka ima posebnu osobinu automatskog cvjetanja (autoflowering), što znači da može procvjetati neovisno o svjetlosnom režimu.

Prvi ruderalis strain identificiran je na jugu Sibira od strane ruskog botaničara D. E. Janischewskyja 1924. godine. Tada je Janischewsky bio u regiji s ciljem proučavanja divljih strainova kanabisa kada je shvatio da je naišao na treću vrstu, odvojenu od Sative i Indice. Nazvao ju je “Ruderalis” po latinskom za 'korov' ili 'biljka koja raste uz put', što je opis kako je i pronašao ovu izvornu biljku. Iako je prvi primjer pronađen u Sibiru, kasnije su ruderalis pronađeni po Aziji, središnjoj i istočnoj Europi te čitavoj Rusiji. 

Rast je bio mnogo slabiji u odnosu na Sativa i Indica strainove, s tankim i slabim stabljikama te mnogo manjim brojem grana. Zainteresirao se za ovu novu vrstu i počeo s uzgojem i proučavanjem biljke. Brzo je uvidio da iako su biljke male i s manjim udjelom THC-a, imaju ugrađeni genetski timer kojim automatski aktiviraju fazu cvjetanja, bez obzira na vanjsko osvjetljenje. Ruderalis strainovi imaju niži THC, ali imaju značajno više CBD-a, što je, uz autoflowering osobinu, jedan od razloga zbog kojih su ih uzgajivači počeli koristiti 80-ih.

Kada su uzgajivači shvatili da autoflowering osobinu mogu iskoristiti, počeli su križati ruderalis sa Sativa i Indica genetikom, pa su nastali autoflowering strainovi s visokokvalitetnim cvjetovima i visokom potentnošću. Prvi autoflowering strainovi nisu bili jako potentni, ali su ih uzgajivači nastavili razvijati te su današnji autoflowering strainovi jednako jaki i predivni kao i tradicionalni, ali imaju važnu razliku – autoflowering karakteristiku.

Ovo je samo jedan primjer gdje uzgoj omogućuje da "uzmete" određenu karakteristiku iz strain-a i prenesete ju na potomstvo, no iako zvuči lako, nije tako. Ako planirate uzgoj vlastitog strain-a, potrebno je puno više od toga da vam se nešto svidi i oprašite biljku. Kao breeder, trebali biste znati identificirati i uključiti željene osobine dok izostavljate neželjene.

Nije onako jednostavno kako se čini, posebno kod autoflowera jer su prošli kroz povijest punu pokušaja i pogrešaka dok genetika nije postala kakva je danas. Iako su podrijetla današnjih autoflower strainova još uvijek predmet rasprava, stručnjaci se slažu da je prvi komercijalni autoflowering strain bio "Lowryder" breeder-a "The Joint Doctor". Iako je bilo puno eksperimenata desetljećima ranije, ništa nije izazvalo veću pažnju šire zajednice prije Lowrydera. 

Taj strain je bio križanac ruskog Ruderalisa i vrlo potentne meksičke Sative, a rezultat je bio više ruderalis-dominantan fenotip s manjom potentnošću i slabijom prisutnošću kanabinoida i terpena nego današnji auto strainovi. Iako je Lowryder bio kritiziran zbog slabosti, ubrzo se pojavio "Lowryder 2" s boljom potencijom i zanimljivijim profilom terpena, što je pokrenulo eksploziju autoflowering strainova kakve danas imamo.

3. Zašto stvarati nove strainove?

Možda se sada pitate, ako već postoji toliko strainova, zašto stvarati nove? Uzgajivači stvaraju nove strainove kako bi ponudili nešto što trenutno nije dostupno na tržištu. 

Kao što su stariji strainovi imali različite učinke nego moderni, breederi mogu danas pokrenuti projekt čiji će rezultat, na neki način, biti bolji od bilo čega što je sad dostupno, čak i s landrace sortama. Svaka biljka je malo drugačija inačica od svoje braće i sestara, potomci imaju mješavinu osobina roditelja i, kombiniranjem različitih varjeteta, postoji potencijal za stvaranje novih kombinacija terpena i učinaka.

Primjerice, uzgoj industrijske konoplje omogućio je znanstvenicima da otkriju novu vrstu THC-a, Delta-8, koji ima sličan, ali blaži učinak od klasičnog THC-a pa se gotovo odmah pojavilo nekoliko novih proizvoda na tržištu. Ova genetska kombinacija između dviju vrsta naziva se uzgoj, a biranje određene osobine dok ostale prepoznate kao neželjene ostavite vani naziva se selektivni uzgoj; što znači da je za stvaranje novog strain-a potrebno samo odabrati željene osobine i odbaciti one koje ne želite, a zatim ukrštati svoj varijetet radi postizanja cilja.

Nećete moći stvoriti jedinstveni strain križanjem tek nekoliko različitih varijeteta, to je težak zadatak i postoji više tehnika za to, no prije upoznavanja s tim tehnikama, važno je znati koje sve osobine biljka kanabisa može imati.

4. Osobine biljaka i kako ih odabrati

Prva stvar prije nego što krenete s uzgojem je znati koje osobine želite kod vaše biljke; Postoje milijuni kombinacija koje mogu dovesti do različitih rezultata i lako se izgubiti u svim tim mogućnostima pa je ključno unaprijed postaviti ciljeve.

U tablici su glavne osobine koje biste trebali poznavati prije ukrštanja, no postoji ih još i, što je veći genetski bazen, više je mogućnosti, ali je i teže održati željenu osobinu. Primjerice, ako uzgajate zbog specifične boje, teško je stabilizirati strain kako bi potomci imali željenu boju, jer uz to možda ćete morati žrtvovati neke druge osobine.

Da biste postavili ciljeve potrebno je izraditi plan uzgoja s popisom osobina koje želite u novom strainu, a među najčešćima su:

Drugi primjer je kada uzgajate zbog snage. Ako želite visoke razine THC-a ili CBD-a, imajte na umu da više faktora utječe na konačni učinak i snagu strain-a. Postoji više od desetak kanabinoida koji još nisu proučeni, a terpeni također značajno utječu na učinak pa se može dogoditi da uzgajate strain s visokim THC sadržajem, a rezultat bude posve drugačiji zbog profila terpena ili udjela CBD-a.

To znači da ne morate uvijek uzgajati zbog visokog udjela THC-a za postizanje snažnog učinka, pa je važno znati sve karakteristike i načine njihovog međusobnog djelovanja. Također, imajte na umu da prije nego što započnete svoj projekt uzgoja, trebali biste već imati roditeljske biljke sa željenim osobinama - ako ne, prvo ih stabilizirajte prije nego krenete u stvaranje novog strain-a.

Što je s autoflowering karakteristikom?

Uzgoj auto cvjetajućih strainova je isti kao kod fotoperiodičnih, ali umjesto da križate dvije fotoperiodične, križate fotoperiodične s Ruderalisom (ili s auto cvjetajućima). Da biste dobili većinu potomaka s autoflowering karakteristikom, potrebno je križanje autofloweringa s fotoperiodikom kroz barem 4-5 generacija. Broj biljaka po generaciji razlikuje se od breeder-a do breeder-a, no u pravilu, preporučuje se minimalno 100 biljaka po generaciji kako biste mogli uočiti sve potencijalne osobine križanca i odabrati najbolje.

5. Nasljeđivanje osobina

Osim što znate koje osobine želite, bitno je upoznati dominantne i recesivne osobine kod uzgoja kanabisa. 

Dominantne i recesivne osobine

Dominantne osobine su one koje će uvijek biti izražene u odnosu na recesivne, dok recesivne ostaju "skrivene" dok se ne pojave u paru u istoj biljci, tada postaju vidljive. Na primjer, ako dvije biljke kanabisa rađaju većinom zelene cvjetove, a poneka daje ljubičaste, moguće je da genetika nosi recesivni gen za ljubičaste cvjetove. Ako želite održati ljubičastu boju cvijeta, trebate križati potomke da sjemenke nose oba recesivna gena i tek tada ćete imati biljke s ljubičastim cvjetovima.

Ponekad su dominantne i recesivne osobine teško razumljive pa znanje o genetici može biti velika prednost u uzgoju kanabisa. Svaka biljka i životinja nasljeđuje dvije verzije svakog gena, po jedan od oca i majke, a način na koji interagiraju značajno utječe na biljku i fenotipove koje može imati. Neki geni su dominantni, pa će se uvijek pojaviti ako biljka ima barem jednu kopiju, dok se recesivni pojavljuju samo ako biljka ima dvije kopije tog gena. Evo nekoliko primjera.

Potpuna dominacija

Na primjer, ako biljka kanabisa može imati zelene ili ljubičaste cvjetove, a geni za zelene su dominantni dok su ljubičasti recesivni, tada će biljka imati ili zelene ili ljubičaste cvjetove, ali neće biti miješanja boja.

Kao što se vidi na slici ispod, gdje je "G" dominantan, a "P" recesivan gen, svi potomci izražavat će zelene cvjetove čak i ako genetika nosi gen za ljubičaste cvjetove u prvoj i drugoj generaciji. No, ukrštanjem F1 hibrida dobit ćete više biljaka s oba "P" gena (F2 generacija), pa 25% potomstva može imati ljubičaste cvjetove, ali često nije jednostavno.

U prvoj i drugoj generaciji nijedna biljka neće imati ljubičaste cvjetove jer ima samo jednu kopiju "P" gena, ali ukrštanjem F1 hibrida možete dobiti potomke s više kopija "P" gena (F2 generacija), pa će 25% izražavati ljubičaste cvjetove, ali to nije uvijek tako jednostavno.

To je zato što nisu svi geni dominantni i recesivni, ponekad mogu međusobno djelovati i stvarati nove osobine, a tada dolazi do djelomične dominacije.

Djelomična dominacija

Djelomična dominacija nastaje kada nema dominantnih gena, pa djeluju jedan na drugi djelomično. Na slici niže, ako bi ukrstili biljku s "G" i drugu s "P" genom te postoji djelomična dominacija, potomci ne bi imali samo jednu boju, nego mješavinu obje, npr. ružičaste cvjetove.

Za razliku od slike prije, kod djelomične dominacije potomci bi imali ružičaste cvjetove jer nijedna verzija gena ne dominira u potpunosti pa zapravo stvaraju miješane osobine.

Prva generacija (F1 hibridi) bi imala samo ružičaste cvjetove jer potomci dobiju samo po jednu kopiju svakog gena i nijedan nije potpuno dominantan, no ukrštanjem F1 biljaka, F3 generacija ima više kopija oba gena, pa imate 50% šanse za ružičaste i po 25% za zelene ili ljubičaste cvjetove. Ovo je primjer s bojom cvijeta, no svaka osobina može biti ovako pogođena: od boje i arome, do vrste učinka, i najbolji način za otkrivanje i skrivenih gena je da potomke križate s roditeljima (tzv. backcross) i provjerite pojavljuju li se nove osobine.

Kod backcross-a možete vidjeti još više varijacija potomaka, pa ćete znati koje biljke trebate križati kako bi potomci imali željene karakteristike. Kad razvijate genetiku tijekom vremena, osobine će se bolje stabilizirati pa ćete moći konzistentno dobivati iste osobine bez potrebe za ispočetka. Prije stabilizacije potomci mogu izražavati različite osobine, a one ovise i o uvjetima uzgoja… pa, što je zapravo fenotip?

6. Važnost testiranja fenotipova kanabisa 

Fenotip je zapravo kombinacija gena među svim osobinama koje neki strain može imati (tablica u djelu 4.). Koje će osobine biljka pokazati (ili fenotip) ovisno je o uvjetima uzgoja te biljke, što znači da:

Genetika + Okruženje uzgoja = Fenotip

Zato isti strain možete uzgajati u zatvorenom i na otvorenom i dobiti potpuno različite rezultate. Možete na to gledati kao na način na koji djeca nasljeđuju karakteristike od roditelja – ako su oba roditelja visoka, i djeca imaju veće šanse biti visoka. Tako i s fenotipovima kod kanabisa. Nestabilizirani strainovi izražavaju više fenotipova, što znači da dva primjerka istog strain-a mogu imati posve različite osobine pa čak i potpuno drugačije rasti, dok stabilizirani strainovi uglavnom rastu isto ili uz minimalne razlike, a to se postiže selektivnim uzgojem te osiguravanjem da sva sjemenka sadrže samo gene potrebne za željene osobine.

Ipak, čak i kad je genetika stabilna, okruženje može utjecati na fenotip biljke. Primjerice, klon biljke (potpuna genetska kopija) raste kao majka samo ako ima identične uvjete, u drugačijim uvjetima može pokazati sasvim drugačiji fenotip.

Dakle, dvije biljke istog strain-a mogu rasti slično u hladnom okruženju, no ako ih uzgojite pojedinačno u različitim okolišima, gotovo sigurno će imati različite fenotipove. Ovo vrijedi za sve faktore u uzgoju kanabisa, kao što su:

• Temperatura;
• Vlažnost zraka;
• Prehrana (nutrijenti);
• Rasvjeta;
• I učestalost zalijevanja, između ostalog.

Imajte na umu da je potpuno normalno da u različitim uvjetima strain pokazuje više fenotipova, čak i stabilne sorte mogu imati nekoliko fenotipova, ali ako skoro svi potomci pokazuju posve različite osobine to znači da trebate dodatno stabilizirati genetiku, uz razne metode.

7. Tehnike uzgoja strainova kanabisa

Kao što je spomenuto, stabilizirani strain daje uniformnije rezultate. Da biste to postigli, koristite tehnike kao što su backcrossanje ili selfing sve dok ne dosegnete roditeljsku biljku koja daje potomstvo koje raste vrlo jednako. To breederima i uzgajivačima omogućuje da znaju što mogu očekivati iz određenih genetika.

Backcrossanje

Backcrossanje je tehnika koju koriste uzgajivači za stabilizaciju strainova; to je postupak u kojem križate kanabis biljku s roditeljem ili genetski sličnom biljkom kako bi potomstvo imalo veću vjerojatnost za dobivanje dviju verzija željenih gena, pa takve osobine češće izlaze na vidjelo.

Primjerice, ako želite stabilizirati osobinu, ukrstite mušku biljku iz potomstva natrag s roditeljkom. Takva metoda daje potomstvu veću šansu da prenese željenu osobinu (npr. boja cvijeta, aroma, okus, efekt, itd.) na sljedeću generaciju.

Selfing

Za razliku od backcrossanja, selfing možete raditi s jednom ženskom biljkom i jednim njezinim klonom. Potrebno je promijeniti spol klonu i oploditi majčinsku biljku. Da biste promijenili spol, breederi stresiraju biljku u cvjetanju pa ona stvori polen, koji koriste za oprašivanje majke. Ovim putem dobijete sjeme koje češće ima željene karakteristike.

Imajte na umu da breederi često radije koriste backcrossanje jer forsirano stvaranje polena kod ženki povećava šansu za hermije među potomstvom.

8. Odabir ženskih i muških biljaka

I za backcrossing i za selfing morate imati barem jedan roditeljski primjerak kako biste proizveli sjemenke. Dobiti žensku i mušku biljku je lako – samo uzgojite paket regularnog sjemena. No, ako želite kvalitetno sjeme, morate odabrati muške i ženske biljke koje imaju željene osobine.

Biranje ženske biljke je jednostavno – uzgojite ih i izaberete najbolju. Ako nije dobra, samo je ne koristite. Mušku biljku je teže odabrati – oni ne razvijaju cvjetove pa ne znate kakav će utjecaj imati na potomke dok ih ne oprašite i proučite efekt kod ženskih potomaka.

Kvalitetni muški kanabis primjerci možda su najvažniji dio uzgoja jer neke osobine kod njih su "tihe" pa tek oprašivanjem ženskih biljaka vidite kakve osobine prenose. Možda, na primjer, nađete mužjaka čiji potomci mirišu na žvakaću gumu – a zbog toga što muške biljke ne razvijaju cvjetove, to možete saznati tek nakon proizvodnje potomaka i uzgoja.

Zbog tih "tiših" osobina potrebno je puno vremena i praćenja kako biste otkrili koje osobine prenose muške biljke ženama i kroz koje gene.

9. Početak prve generacije križanja

Kad odaberete ženske i muške biljke, potomci nastali iz prvog križanja nazivaju se F1 hibridi ili križanci prve generacije. Kada roditeljke prođu nekoliko generacija backcrossanja, selfinga, bliskog križanja ili potpuno nepovezane biljke (bez zajedničkih predaka) dobijete F1 potomstvo s tzv. hibridnom snagom (heterozis).

Hibridna snaga može povećati prinose, uniformnost i vigor rasta; potomci iz iste kombinacije mogu rasti brže, dati veći prinos i biti snažniji od bilo kojeg roditelja. No, to se događa samo kod F1 hibrida između dvaju roditelja, daljnjim uzgojem F1 potomaka gubi se hibridnost. 

Heterozis se može pojaviti i kod F1 križanaca između potpuno nepovezanih biljaka, no nije uvijek slučaj jer ponekad pokazuju i nepoželjne osobine. Uzgajivači koriste heterozis u svoju korist – ako pronađu dobar F1 križanac, mogu čuvati majke i očeve i stalno proizvoditi F1 sjeme iste kombinacije i time dobiti potomstvo s kontinuiranom hibridnom snagom.

Ova tehnika nije rezervirana samo za kanabis – većina kukuruza kojeg jedemo je F1. Od 40-ih godina farmeri uzgajaju prvu generaciju kako bi sačuvali istu kvalitetu, izgled i rok berbe.

Kao i s kanabisom, farmeri su uvidjeli da su prva generacija potomaka bolja od roditelja pa zadržavaju iste roditelje i uzgajaju F1 generacije iznova.

10. Testiranje vaših F1 križanaca

Kada genetiku stabilizirate, bitno je imati predodžbu o mogućim fenotipovima u različitim uvjetima, ali kako je nemoguće testirati u svim mogućim okolišima, preporučuje se dati sjeme više uzgajivačima na test. Tako ćete znati kakve se osobine mogu pojaviti i prikupiti dragocjene informacije za buduće uzgoje. 

Testiranjem možete otkriti i „negativne“ fenotipove i osobine koje izlaze u određenim uvjetima, pa možete odlučiti da ih izbacite. Npr., ako genetika daje miris, okus ili efekt koji ne želite, možete utvrditi u kojim uvjetima izlaze i dalje uzgajati kako biste to eliminirali.

U drugu ruku, uzgajivači mogu pronaći osobine koje nisu izašle u vašim uvjetima, a skrivene su u roditeljima, pa ćete ih moći stabilizirati kasnijim uzgojem.

Nije dovoljno testirati F1 križance da biste stvorili strain; testiranje je tek početak. Kako prikupite podatke, nastavite birati i birate biljke (mušku ili žensku za backcrossing, žensku za selfing) i razvijate svoj strain dalje kroz generacije (F2, F3, F4 itd.) dok ne postignete željene osobine i napokon možete reći da ste stvorili svoj vlastiti strain.

11. Brzi vodič kroz uzgoj kanabisa

Gore smo iznijeli mnogo informacija, što može djelovati dosta složeno. Zato napravimo kratki i jednostavan pregled postupka uzgoja. Prvo što morate zapamtiti: uvijek označite svaku sadnicu ili klon koji želite koristiti. Ako radite s puno klonova ili sjemenki, lako možete zaboraviti koja je koja, stoga je bolje u startu označiti sve – kasnije ćete si biti zahvalni. 

• Odaberite roditeljske biljke – Koji god stil uzgoja koristili, trebate roditelje. Ako imate mjesta, preporučujemo da izaberete barem 2 majke i 2 oca, što vam daje najbolje šanse i širi raspon osobina za selekciju. Muške i ženske biljke treba držati odvojeno kako biste izbjegli neplanirano križanje. 
• Sakupljanje peludi – Sakupljajte polen samo iz potpuno razvijenih peludnih vrećica, jer nerazvijen polen daje slabo i bolesno potomstvo. U pravilu treba mjesec dana da pelud sazrije. Najlakše ga skupiti tako da vrećice stavite u zip-lock vrećicu i protresete. Koristite polen što prije, višak spremite u zamrzivač, ali ne duže od 3 mjeseca – svježi je uvijek bolji.
• Oplodite cvjetne vrhove – Moguće je oprašiti žensku biljku na više načina, ali preporučujemo korištenje malog kista. Prije početka izolirajte žensku biljku od ostatka, ugasite ventilatore i tek onda nanesite polen na mjesta koja želite oprašiti. Ponovite 3 puta u 6 sati za što bolju oplodnju.

• Pravilna njega majki – Kada je oprašivanje gotovo, dajte majkama optimalne uvjete za proizvodnju kvalitetnog sjemena. Biljkama u fazi formiranja sjemena treba više dušika nego što je uobičajeno u cvjetnoj fazi, pa se preporučuje vratiti na vegatativno gnojivo kad sjeme počne dozrijevati. Sjeme sazrijeva 3 do 5 tjedana, a spremno je kad gotovo ispada samo iz kaliksa. 
• Klijajte i posadite sjeme – Sad kreće zabava! Uzgojite sjeme i vodite bilješke o svemu: brzini rasta, visini, trajanju cvjetanja, profilu terpena, jačini THC i CBD, veličini uroda… 
• Odaberite najbolje biljke i ponovite – Prošli ste prvu generaciju, ali posao nikako nije gotov. Uzgoj i stvaranje novih strainova je gotovo beskonačan posao, s beskonačno mogućnosti. Ako imate volje, prostora i uživate u procesu, nastavite usavršavanje genetike i proizvedite najbolje što možete! Zabavite se – to je bit svega, zar ne?

12. Često postavljana pitanja o uzgoju kanabisa

To je to – gotovo sve što trebate znati o genetici i uzgoju kanabisa. Puno informacija, zar ne? Zapravo može biti dosta komplicirano kad primite veliku količinu novih podataka. Idemo to raščlaniti i odgovoriti na najčešća pitanja vezana uz stvaranje vlastitih strainova…

Je li teško stvoriti novi strain kanabisa?

Ovisi o vašoj definiciji "teškog". Uzgoj kanabisa nije nuklearna fizika ili kirurgija, ali zahtijeva strpljenje i malo kreativnosti. Stvaranje novih, stabilnih strainova traje dugo, a još duže ako ne živite u državi ili zemlji gdje je uzgoj i križanje kanabisa legalan.

Kao što smo raspravili, svaki strain ima spektar osobina koje se mogu izraziti na različite načine. Svaki strain imat će više fenotipova, a duljim uzgojem i selekcijom nepoželjnih osobina, strain postaje sve stabilniji i s manje varijacija – znanstveni izraz za to je homozigotnost, a breederi to zovu onu sortu koja "puca istinito" (breeding true).

Koliko traje stvaranje stabilnog strain-a?

Teško je reći jer sve ovisi o ciljevima uzgoja, uvjetima i genetskoj raznolikosti. Općenito, uzgoj stabilnog strain-a traje barem godinu dana, često duže. Strainove treba uzgajati "unazad" kako bi se kroz više generacija stvorio zaista homozigotnu genetiku, a to može znatno produljiti postupak.

Koji su tipični koraci u uzgoju kanabisa?

1. Nabavite genetski materijal

Pronađite dvije posebne sorte kanabisa s osobinama koje želite spojiti.

2. Križanje

Da biste stvorili potomstvo, jednostavno ručno oprašite jednu biljku polenom s druge. Prije toga izrastite nekoliko primjeraka oba spola od oba strain-a, kako biste osigurali najbolju genetsku osnovu.

3. Uzgoj i selekcija

Kada dobijete potomstvo, uzgajajte ga barem dvije generacije kako biste izabrali poželjne osobine, a nepoželjne eliminirali. Ciljane osobine mogu biti struktura cvjetova, okus, aroma, prinos i snaga.

4. Povratno križanje

Kada dobijete dvije generacije, možete potomke križati natrag s roditeljkom (backcross) radi održavanja ili poboljšanja željenih osobina u narednim generacijama, čime stvarate najstabilniju genetiku i manje razlika među fenotipovima.

5. Profiliranje kanabinoida i terpena

Možete testirati strain za kanabinoidni i terpenski profil, što će vam reći puno o svojstvima strain-a i učincima. Sve više istraživanja pokazuje da je podjela Sativa-Indica manje važna od kombinacije kanabinoida i terpena.

6. Tržište, ime i prodaja

Kad završite s uzgojem na najvišoj razini, vrijeme je za marketing, pakiranje i naziv strain-a.

Ako uzgajate samo za sebe, ne morate brinuti o zadnjem koraku, ali ima nešto posebno i zabavno u smišljanju imena i dizajnu svog strain-a za koji ste se godinama trudili.

Kako predvidjeti postotak osobina koje potomci preuzimaju?

Ne možete precizno predvidjeti koje osobine će pojedini potomak dobiti, ali mendelski način nasljeđivanja može predvidjeti uzorak ukupno u potomstvu. Mendelska pravila govore da postoji 50/50 šansa za dominantne ili recesivne osobine svakog roditelja, tako da, znajući koje su glavne osobine, možete prilično precizno predvidjeti raspodjelu u potomstvu.

Praktično, 50% potomstva će biti mješavina oba roditelja, dok će 25% izražavati osobine bliže majci, a preostalih 25% ocu. U stvarnosti je više faktora, ali Mendelov način je koristan alat za promišljanje o uzgoju. Trebali biste uzgojiti barem dvije generacije da utvrdite koji primjerci imaju ciljne osobine, i kad ih pronađete, uzgoj natrag s roditeljem čuva tu osobinu za buduće generacije.

Što je depresija zbog inbridinga i kako se izbjegava?

Depresija zbog inbridinga je smanjenje uspješnosti uzgoja kada su biljke preblisko povezane. Često je problem kod uzgoja kanabisa, ali ga je lako izbjeći s nekoliko mjera. Kanabisu, kao ljudima i većini drugih bića, treba širok genetski bazen radi održavanja zdravlja i održivosti. Uzgajivači mogu pretjerati s križanjem i izgubiti tu raznolikost.

Za izbjegavanje inbriding depresije, birajte roditelje koji nisu prebliski rodbinski. Možete provjeriti obiteljska stabla i paziti da ima barem pet generacija između njih. Druga metoda je uzgoj programa tipa F1, F2 ili backcross, tj. križanje nepovezanih biljaka i zatim potomaka s roditeljkom za širi genetski bazen.

Kako nastaju feminizirane sjemenke kanabisa?

Feminizirano sjeme nastaje križanjem dviju ženki, čime se osigurava da potomci izražavaju isključivo ženske osobine. Proces nije posve jednostavan, ali može se izvesti stimuliranjem hermafroditizma kod jedne ženskе biljke – stresiranjem ili uporabom koloidnog srebra. Koloidno srebro? Da, to je tekući oblik srebra koji prskanjem po ženkama potiče razvoj muških peludnih vrećica.

Kada se ženka pretvori u hermafrodita, proizvodi polen kao muška biljka, a njime oprašite drugu žensku istog strain-a (ili drugu radi raznolikosti), čime dobijete feminizirano sjeme. Feminizirano sjeme korisno je jer ne morate birati između muških i ženskih biljaka te se sigurno dobivaju cvjetovi bez sjemenki. Važno: iako korisne, feminizirane sjemenke smanjuju genetsku raznolikost strain-a i povećavaju rizik depresije zbog inbridinga, pa u pravilu za uzgojne programe preporučujemo korištenje regularnog sjemena.

Je li lako uzgajati autoflowering strainove kod kuće?

Ne baš. Zbog ugrađenog genetskog timera kod autoflowera, nije moguće prisiliti biljku da ostane u vegetaciji. Ne možete čuvati roditelje za više generacija uzgoja, ograničeni ste samo na autoflower gene. Treba strpljenja i istraživanja, ali uzgoj autoflowera može se napraviti kod kuće uz pažljiv rad. Općenito, automatik uzgoj je najbolje prepustiti stručnjacima.

Zašto je toliko genetske varijabilnosti među strainovima kanabisa?

Zato što je kanabis endemičan raznim dijelovima svijeta pa se tisućama godina razvijao u različitim područjima. Uzgoj u različitim regijama stvorio je različite gene. Potom, breeders odabiru i kombiniraju biljke zbog specifičnih osobina, što dodatno povećava genetsku raznolikost.

Kako uzgojiti ljubičasti strain?

Kao i za svaku osobinu, uzgoj ljubičastog strain-a počinje s roditeljima koji nose željene gene. Većina ljubičastih strainova ima pretka s genom antocijanin, koji daje tamno ljubičastu boju. Treba identificirati biljke sa željenom genetikom, a kroz više generacija odabirati i križati samo one s ciljanom bojom. S vremenom biste trebali stvoriti svoj ljubičasti strain.

Dobra rasvjeta i niže temperature također pomažu – većina ljubičastih strainova bit će izraženija na temperaturama s barem 7 stupnjeva razlike između dana i noći, a dodatno, slabije svjetlo može povećati pigmentaciju.

Koliko dugo se kanabisov polen može skladištiti?

Polen je vrlo osjetljiv – već nakon par dana na sobnoj temperaturi gubi vitalnost. Treba ga čuvati u hladnom i tamnom s niskom vlagom (oko 40%). U takvim uvjetima može trajati do godinu dana.

Moguće ga je zamrznuti kako bi duže trajao, ali s oprezom, jer odmrzavanje lako kompromitira ispravnost peluda. Najbolje je koristiti zamrzivač koji se ne otvara često – promjene temperature mogu uništiti polen.

13. Zaključak

Svaki strain iz vaše lokalne trgovine prošao je godine i godine selekcije i razvoja, pa zapamtite da je uzgoj složen i dugotrajan. Većinu vremena naići ćete na stotine prosječnih varijanti prije nego na onu pravu, a i tada ćete morati dalje ukrštati i stabilizirati. I uvijek zapamtite: prije početka projekta označite svaku biljku i klon, jer bez toga teško ćete kasnije znati tko je tko, pogotovo ako uzgajate mnogo biljaka!

Ako imate još trikova i savjeta koji mogu pomoći ostalim uzgajivačima u uzgoju, slobodno ih podijelite u komentarima ispod!

Vanjski izvori

1. Genomika, uzgoj i proizvodnja kanabisa. - Backer, Rachel & Mandolino, Giuseppe & Wilkins, Olivia & ElSohly, Mahmoud & Smith, Donald.
2. Karakterizacija ključnih fizioloških osobina medicinskog kanabisa (Cannabis sativa L.) kao alat za precizan uzgoj. - Naim-Feil, Erez & Pembleton, Luke & Spooner, Laura & Malthouse, Alix & Miner, Amy & Quinn, Melinda & Polotnianka, Renata & Baillie, Rebecca & Spangenberg, German & Cogan, Noel.
3. Uzgoj kanabisa: Metodološki izazovi za dobivanje medicinskog proizvoda. - Chandra, Suman & Lata, Hemant & Elsohly, Mahmoud & Walker, Larry & Potter, David.