Korijen Kanabisa: Sve Što Trebate Znati

• 1. Šta su korijeni?
• 2. Rast korijena
• 3. Struktura korijena
• 4. Funkcija korijena
• 5. Korijen kanabisa tokom cvjetanja
• 6. Ispiranje korijena
• 7. Glavni problemi s korijenjem: višak i nedostatak vode
• 8. Povijest medicinske upotrebe korijena kanabisa
• 9. Kako možete potaknuti razvoj korijena
• 10. Zaključak

Korijen je prva stvar koju ćete vidjeti kada klijate svoje sjemenke kanabisa. Oni služe biljci da upije vodu i hranjive tvari kako bi mogla rasti i definitivno su najvažniji dio vaše biljke. Mnogi uzgajivači kanabisa često zanemaruju korijenje svojih biljaka (ironija je što se nalaze pod zemljom!). Umjesto toga, najčešće pažnju posvećuju nadzemnim dijelovima biljke. Ova područja, uključujući cvjetove i velike listove, najvidljivija su i uzgajivači prate njihov razvoj jer mogu ukazati na bolest i nedostatak nutrijenata. Osim toga, većinu uzgajivača najviše brine pravilan razvoj cvjetova kanabisa, jer upravo oni sadrže fitokemikalije zbog kojih se kanabis i uzgaja. Međutim, sav taj nadzemni rast ne bi bio moguć bez zdravog korijenovog sistema. Korijen bukvalno čini temelj biljke kanabisa. Drži biljku čvrsto u zemlji i omogućava joj upijanje hranjivih tvari, vode i kiseonika. 

Ipak, korijen kanabisa je mnogo više od običnih bioloških cijevi koje nesvjesno upijaju hemijske spojeve iz zemlje. Ova mreža zapravo služi kao komunikacijski kanal između biljaka i vanjskog svijeta u tlu. Poznat kao rizosfera, tanki sloj (govorimo o nekoliko milimetara) koji okružuje korijenje vrvi životom: tu su bakterije, gljivice, protozoe i virusi. Ovi organizmi tu ne dospijevaju slučajno – biljke ih doslovno „uzgajaju”, da, dobro ste pročitali! Puštanjem smjese izlučevina kroz korijenje, uključujući šećere, masne kiseline, alkaloide i aminokiseline, biljke privlače mikroorganizme koji recikliraju nutrijente i pomažu pretvaranju složenih čestica organske tvari u slobodne nutrijente dostupne korijenju. Korijenje je apsolutno ključno za zdravlje i produktivnost biljke kanabisa, te bi uzgajivači trebali dati sve od sebe da održe taj dio biljke vitalnim i zdravim. U nastavku ćete saznati kako postići optimalno zdravlje korijena. 

Pored doprinosa rastu i mikrobiološkoj simbiozi, korijen kanabisa je također vrijedan resurs krcat zanimljivim spojevima. Danas većina uzgajivača izvlači korijenje iz zemlje prilikom žetve i baca ih u kompost. Oni koji se više fokusiraju na tlo odsjeku biljku pri dnu i ostave korijenje u zemlji kao hranu za mikroorganizme. Međutim, istraživači otkrivaju da spojevi u korijenu, poput triterpena, mogu imati i ljekovita svojstva – baš kao oni u cvjetovima! 

1. Šta su korijeni?

Korijenje je najvažniji dio biljke i prvi dolazi u kontakt s medijem nakon klijanja. Većina biljaka ima tri vrste korijenja: primarni (taproot), vlaknasto i adventivno korijenje. Vlaknasti korijeni rastu u medij, dok adventivni mogu rasti iz stabljike prema mediju. Kanabis ima sve tri vrste korijenja: taproot se pojavljuje tokom klijanja, vlaknasti tokom daljeg razvoja, a adventivni pri kloniranju. Kada gledate klijanje sjemena, mali bijeli korijen koji isklija djeluje beznačajno. U tom trenutku je mali i neupadljiv, ali ova struktura će postati jedan od najvažnijih dijelova cijele biljke. Taproot ima dvije glavne uloge. Prvo, služi kao čvrst i pouzdan sidro koje prodire duboko u tlo, pomažući biljci da stoji uspravno i stabilno.

Jeste li se ikad pitali kako vaše biljke prežive jake vjetrove i oluje? Hvala za to taprootu! Druga bitna uloga taproota je skladištenje. Razmislite malo. Korijenje je zaduženo za upijanje vode i hranjivih tvari iz tla – dva elementa koja su kanabisu stalno potrebna za opstanak. Međutim, biljka ne mora odmah sve što dobije iz tla transportirati u nadzemne dijelove. Stoga veliki taproot može zadržavati te tvari (skrivajući ih pod zemljom) dok ne zatrebaju stabljici, granama, listovima i cvjetovima.

A šta je s vlaknastim korijenjem? Kao što i naziv kaže, ovo manje, mrežasto korijenje se širi kroz zemlju u raznim smjerovima. Površina im je prekrivena dlačicama, a glavna uloga im je apsorpcija hranjivih tvari i vode. Dok taproot daje stabilnost biljci i skladišti nutrijente, vlaknasti korijeni vuku minerale iz šire okoline tla. Konačno, tu su i adventivni korijeni. Ovo je korijenje koje se pojavljuje na reznicama kanabisa tokom procesa kloniranja. Razvija se iz tkiva koje nije korijen (najčešće stabljike). Ovakva erupcija korijenja je mehanizam preživljavanja odvojenog tkiva, u potrazi za podlogom za rast, hranjivim tvarima i vodom da održi reznicu na životu. 

2. Rast korijena

Rast korijena se najviše odvija tokom vegetativne faze. Tokom vegetativnog perioda, korijenje raste koliko može i razvija mnogo sekundarnih korijenja i kapilara, kako bi tokom faze cvjetanja moglo maksimalno upijati hranjive tvari i praviti krupne cvjetove. Kada korijenje raste, veoma je važno biti oprezan s zalijevanjem. Korijenje uvijek traži vodu u supstratu, ako je supstrat previše mokar, korijenje neće rasti jer nema potrebe tragati za vodom.

Zato je bitno obezbijediti odgovarajuću količinu vode za biljku, time ćete osigurati snažan rast. Pretjerano zalijevanje je jedna od najčešćih grešaka pri uzgoju auto-cvjetajućih sorti. Ako previše zalijevate, korijenje neće imati potrebu tražiti vodu i neće rasti. Ovo može uticati na konačan prinos.

3. Struktura korijena

Korijenje raste na način koji podsjeća na strukturu piramide. Glavni korijen raste vertikalno u tlo, dok sekundarni rastu vodoravno. Sekundarni korijeni razvijaju manje korijenje (tzv. kapilare), a upravo su one odgovorne za apsorpciju i transport vode i hranjivih tvari u cijeloj biljci.

Način na koji korijenje raste može biti pogođen vrstom medija u kojem uzgajate. Koristite li zbijeni medij, korijenje će teže napredovati. To će usporiti rast korijena i dovesti do sporijeg razvoja biljke. Ovo je uobičajeno kod početnika; preporučujemo uzgoj u mješavini kokosovih vlakana, perlita i/ili zemlje za najbolje rezultate.

4. Funkcija korijena

Korijenje ima mnogo osnovnih funkcija. Jedna od glavnih je držanje biljke čvrsto uz tlo; ako se sistem korijenja ne razvije dobro, biljci će možda trebati potpora (poput bambusovog štapa) da bi ostala uspravna, naročito tokom cvjetanja. Druga veoma važna funkcija je apsorpcija hranjivih tvari i vode. Ako biljka nije dobro razvila korijenje, rast i proizvodnja cvjetova mogu biti značajno smanjeni. Također služe kao skladište (zajedno s lišćem i granama) za škrobove neophodne za opstanak i pomažu u sprečavanju erozije tla dok stvaraju prostor za korisne bakterije da žive i hrane se.

5. Korijen kanabisa tokom cvjetanja

Kada puna faza cvjetanja počne, korijenje više ne raste kao tokom vegetativne faze. Nakon dvije sedmice cvjetanja, stopa rasta korijenja se značajno smanjuje dok se usmjerava na upijanje što više hranjivih tvari za dobar razvoj cvjetova.

U ovoj fazi ključno je održavati korijenje sretnim, višak ili manjak vode će značiti manji prinos.

6. Ispiranje korijena

Ispiranje je ključan proces za berbu najkvalitetnijih cvjetova. Obično se radi posljednje 2 sedmice cvjetanja i podrazumijeva zalijevanje biljaka čistom vodom, kako bi se isprali svi preostali nutrijenti iz tla i uklonili spojevi koji cvjetovima daju oštar okus.

Najjažnije je da na kraju faze cvjetanja lišće požuti, što znači da je tlo bez nutrijenata i da ste ispiranje obavili ispravno, rezultirajući biljkama ljepšeg mirisa i ugodnijeg okusa.

7. Glavni problemi s korijenjem: višak i nedostatak vode

Višak vode (poznato kao pretjerano zalijevanje) javlja se kada dugo vremena ima previše vode u mediju. Tokom ovog perioda korijen ne može dobiti kiseonik i počinje smeđiti. Kada se to desi, korijen ne može upijati hranjive tvari i biljka će se doslovno ugušiti. Ako tako ostane par dana, biljka će klonuti, a listovi požutjeti. U toj fazi biljka gotovo sigurno ugiba i ne može se spasiti jer je korijenje već previše oštećeno.

Kao i kod viška, i manjak vode (nedovoljno zalijevanje) suši cijelo korijenje te biljka više ne može upijati vodu. Iako se biljka tehnički može rehidrirati, korijenje je trajno oštećeno i najčešće se neće oporaviti. Čak i ako uspijete oživjeti biljku, izgubljeni korijeni su bili ključni za rast pa će rast i prinos biti značajno smanjeni.

8. Povijest medicinske upotrebe korijena kanabisa

Zabilježena povijest korištenja korijena kanabisa u medicini seže veoma daleko unatrag, više puta se spominje tokom povijesti, a izgleda da korijeni dotiču cijeli svijet. Prvi pisani dokazi dolaze iz 2700. godine pr.n.e. iz Klasika biljne medicine, drevne kineske knjige iz dinastije Shen-Nung. Ovaj tekst opisuje da se korijen koristio za ublažavanje bolova i daje recept gdje se korijen najprije osuši, samelje i pomiješa s vodom u gustu pastu. Ona se potom mazala na bolno mjesto. Korijen se također široko koristio i u Rimskom Carstvu u određenim periodima. Gaj Plinije Sekund (23/24. – 79. n.e.), poznatiji kao Plinije Stariji, bio je rimski pisac i prirodoslovac, a u djelu Naturalis Historia navodi korištenje korijena kao osnove za biljni čaj kojim se liječile mnoge tegobe: od gihta, bolova u zglobovima čak do menstrualnih grčeva. Postoje izvještaji da su se korijeni kanabisa koristili kao antihemoragik za zaustavljanje krvarenja u antičkom svijetu. Mada za ovu tvrdnju postoji manje dokumentacije, ipak postoje određeni dokazi u prilog.

U staroj Grčkoj, medicinski pisac i novinar Orejbasius (oko 320 – 403. n.e.) koji je bio i lični ljekar cara Julijana, zapisao je da se sušeni korijen kanabisa može koristiti za razne kožne probleme i liječenje opekotina – u obliku paste djeluje umirujuće. Kraljica Viktorija poznato je koristila tinkturu od cvijeta i korijena kanabisa za niz medicinskih tegoba, a engleski ljekar William Salmon tokom njene vladavine kombinirao je ječam i korijen kanabisa za pastu protiv išijasa i bolova u karlici. Korijen je korišten i u modernoj medicini – studija iz 1971. pokazala je da korijen kanabisa obiluje antioksidansima koji štite jetru. Čak do (i nakon) prohibicije, američki doktori su korijen industrijske konoplje koristili kao efikasan protuupalni lijek. Za to su zaslužni pentaciklički triterpenski ketoni s jakim antimikrobnim i antiupalnim djelovanjem.

9. Kako možete potaknuti razvoj korijena

Postoji mnogo načina kako možete pomoći boljem rastu i zdravlju korijena vaše biljke. U naučnoj hortikulturi koristi se pojam integrisano upravljanje korijenskom zonom. To znači da uzgajivač uzima u obzir sve faktore rasta korijenja kako bi osigurao najbolje uvjete za razvoj. To uključuje nutrijente, plinove, vodu, temperaturu i supstrat u kojem se nalazi zona korijena.

Što se tiče temperature, 15–30°C (59–86 °F) smatra se prihvatljivim rasponom, a optimalni uvjeti su 20–24°C (68–75 °F). Kada temperatura pređe 30,5°C ili padne ispod 14,5°C, rast korijenja (a i cijele biljke) će biti usporen, sa smanjenom potentnošću i manjim prinosom. Ako biljka više dana provede na manje od 11°C ili više od 40°C gotovo sigurno će brzo propasti. Po pitanju plinova, kiseonik ima najvažniju ulogu. Studije pokazuju da korijenska zona s 20–30 ppm O2 daje snažan rast korijenja. Uzgajate li kanabis u zemljištu, možete koristiti perlit ili vermikulit da povećate nivo kiseonika, ili preći na uzgoj u kokosovim vlaknima. Kokos je inerti supstrat koji ujedinjuje najbolje osobine hidro i zemljišnog uzgoja i može povećati oksigenaciju rizosfere do 70% u odnosu na čisti uzgoj u zemlji.

Pružanjem pravih nutrijenata u pravo vrijeme, svom kanabisu dajete najbolju šansu za obilne, smolaste cvjetove. Iako su fosfor i kalij najvažniji nutrijenti za razvoj korijena, njihove potrebe se mijenjaju kako biljka raste. Srećom, danas postoji beskonačna ponuda prehrambenih rješenja. Pogledajte naš praktični vodič za ishranu auto-cvjetajućih biljaka za jasne savjete ili naš tekst o najvažnijim hranjivim tvarima za razvoj biljaka.

Stimulatori korijena kanabisa

Osim makro i mikronutrijenata koje svaka biljka treba, u ponudi su i dodaci koji mogu pomoći usjevu da dosegne puni potencijal. Ova sredstva dolaze u obliku tekućina, gelova ili praha i koriste biljne hormone (auksine), vitamine te mnoge druge komponente za poticanje snažnog rasta u ranim fazama životnog ciklusa biljke kanabisa. Taj rani poticaj može itekako uticati na završni proizvod. Neki od naših najdražih stimulatora korijena su:

• Canna Bio Rhizotonic – Canna je jedan od najpoznatijih proizvođača nutrijenata za kanabis u svijetu. Na tržištu su decenijama, a njihova Canna Bio Rhizotonic je certificirani 100% organski stimulator korijena, odličan i vrlo jednostavan za upotrebu.

• Voodoo Juice – Jedan od najjačih stimulatora korijena na tržištu. Sadrži 5 različitih sojeva mikroba obogaćenih hormonima za ukorjenjivanje.

• Hesi Root Complex – Još jedan izuzetno bogat stimulator iz zemlje sa bogatom tradicijom u uzgoju kanabisa. Uključuje esencijalne mikroelemente, enzime i vitamine B1 i B2 – sve to poboljšava iskorištavanje hranjivih tvari.
  
  

Korisni mikroorganizmi za korijenski sistem kanabisa

Podzemni svijet korijena često je zanemaren, ali za zdrav korijenski sistem mora postojati još zdraviji ekosistem hranjivih tvari i korisnih mikroorganizama. Tu su i gljivice i bakterije koje se hrane korijenjem i imaju sinergijsku vezu s biljkom. Dvije glavne vrste gljivica koje se najčešće koriste u dodacima za uzgoj su:

Mikorizne gljivice

Mikoriza je korisna gljivica koja se masovno koristi u hortikulturi, a koristi se i za poboljšanje rezultata u uzgoju kanabisa decenijama. Prirodno, organski mikroorganizmi rastu u simbiozi s korijenjem biljke i praktično produžuju dohvat korijenskog sistema. Time pomažu apsorpciju makro i mikroelemenata, poboljšavaju upijanje vode, naročito tokom suše i stresa, štite od bolesti koje mogu biti prisutne u mediju za rast i vraćaju vitalnost tlu iscrpljenom višegodišnjom upotrebom. Na tržištu postoji mnogo proizvoda namijenjenih uzgajivačima kanabisa koji sadrže mikorize i svaka ozbiljnija hidroponika prodavnica ih ima. U pravilu dolaze u obliku praha ili granula i mogu se primjenjivati u svim fazama ciklusa. Treba imati na umu da je potrebano oko mjesec da se formira kolonija mikorize, pa ukoliko uzgajate u zemlji ili kokosu, možete unaprijed tretirati medij.

Trichoderma

Trichoderma je korisna gljivica koja donosi brojne prednosti u uzgoju kanabisa. Najvažnije su suzbijanje patogena (posebno je efikasna protiv patogenih gljivica koje mogu brzo uništiti korijen), bolja otpornost biljke na stres, poticanje rasta i dubine korijena, boljeg zadržavanja vode oko korijenskog sistema i podloge te općenito snažniji rast biljke putem većeg broja fitohormona. Osim gljivica, tu su i korisne bakterije. Većina uzgajivača kad čuje za bakterije pomisli na loše stvari, no postoji nekoliko sojeva koji mogu dati veliku prednost u uzgoju. Te jednoćelijske „ljepotice” nude brojne pluseve: bržu razgradnju i snažne osobine u borbi s bolestima. Dodaci koje valja potražiti sadrže:

• Bacilus licheniformis
• Bacilus azotoformans
• Bacilus negaterium
• Azotobacter chroococcum
• Bacilus subtilis
• Paenibacillus durum
• Paenibacillus polymyxa
• Pseudomonas fluorescens

10. Zaključak

Kada znamo sve informacije o korijenu, jasno je da moramo biti izuzetno oprezni s korijenjem naših biljaka. Oni su ti koji biljkama omogućavaju nužne hranjive tvari i vodu za preživljavanje, pa svako zanemarivanje može imati ozbiljne posljedice. Ako ste novi u uzgoju kanabisa, najbolje je krenuti sa sortama koje su izdržljive i podnose jače gnojenje. Preporučujemo našu novu Gorilla Cookies Auto.

Ona podnosi obilno zalijevanje, pogotovo od treće sedmice, i dobar je izbor za početnike koji imaju problema s prevelikim zalijevanjem.