Može li marihuana da vas ubije?

• 1. Šta je predoziranje?
• 2. Šta se dešava kada se predozirate?
• 3. Možete li se predozirati kanabisom?
• 4. Šta se dešava ako pokušate da se predozirate kanabisom?
• 5. Da li je ikada zabilježena smrt uzrokovana kanabisom?
• 6. Zaključak

Predoziranje drogom odnosi se na unošenje ili primjenu određene supstance u količinama većim od preporučenih, što znači da to zapravo ne mora biti ilegalna droga da bi vam naštetila. Od otrovnih supstanci poput žive pa do svakodnevnih poput kafe, bilo koja supstanca vas može ubiti ako je unesete previše, a to se odnosi i na kanabis. Možete doživjeti smrtonosno predoziranje kanabisom ako unesete dovoljno, ali morali biste unijeti 680 kg trave za 15 minuta, što je bukvalno nemoguće.

1. Šta je predoziranje?

Predoziranje označava unošenje ili primjenu bilo koje supstance u količinama većim od preporučenih, što rezultira toksičnim stanjem ili smrću; Međutim, predoziranje se češće povezuje s ilegalnim drogama ili štetnim supstancama, ali istina je da bilo koja supstanca može naštetiti ako se konzumira u pretjeranim količinama. To znači da ne samo otrovne, već i svakodnevne supstance mogu uzrokovati smrt, naravno, količine potrebne za smrt značajno se razlikuju ovisno o toksičnosti supstance.

Na primjer, samo 1 gram Polonija koji se koristi kao izvor topline za radioizotopske termoelektrične generatore može ubiti preko 50 miliona ljudi kada se ispari, dok s druge strane, naizgled bezopasne supstance također mogu izazvati smrt, na primjer, konzumiranje 80 šoljica kafe odjednom može ubiti odraslu osobu. 

Svakodnevne supstance koje mogu izazvati predoziranje

Znači, nije bitno koju supstancu konzumirate u višku, ako je unosite puno više od preporučene količine gotovo sigurno će vam naškoditi. Ali šta se zapravo dešava kad se predozirate?

2. Šta se dešava kada se predozirate?

Ovisno o supstanci koju ste zloupotrijebili, početni simptomi mogu varirati, ali ako je doza smrtonosna, svi simptomi na kraju utiču na dio mozga koji kontroliše osnovne životne funkcije poput disanja i rada srca, koje se počinju gasiti i mogu izazvati smrt.

Na primjer, u umjerenim količinama kofein može smanjiti fizički umor i spriječiti pospanost, ali ako popijete kofein ekvivalentan 80 šoljica kafe, što je otprilike 7500 mg kofeina, ti efekti mogu postati pretjerani (poznato kao kafeinizam) i dovesti do neprijatnih simptoma, poznatih kao “kofeinski tremor”. Tada možete osjećati razdražljivost, nemir, nesanicu i glavobolje, što može izazvati lupanje srca ili čak dovesti do srčanog zastoja. 

Ovo znači da visoka doza kofeina ne mora uvijek biti smrtonosna, ali kad jeste, to se dešava jer ste premašili srednju letalnu dozu kofeina kod ljudi, što ovisi o osjetljivosti pojedinca i može varirati od osobe do osobe. Srednja letalna doza kofeina procjenjuje se na oko 150-200 mg po kilogramu tjelesne težine, ali može biti pogođena genetskom predispozicijom ili genetskim poremećajima kao što je, na primjer, hronična bolest jetre. Prijavljeni su smrtni slučajevi u kojim je osoba s cirozom predozirala mentama sa kofeinom, što je dovelo do teškog moždanog krvarenja i gubitka moždanog tkiva.

Kao i kod kafeinizma, pijenje previše vode može izazvati trovanje; Ako popijete otprilike 6 L vode mogli biste doživjeti hiperhidrataciju (odnosno trovanje vodom) što bi uzrokovalo oticanje moždanih ćelija, a to vodi do glavobolje, napada, kome ili čak smrti u ekstremnim slučajevima. Do toga dolazi jer nakupljanje tečnosti u mozgu (poznato kao cerebralni edem) može uticati na moždano stablo i izazvati disfunkciju centralnog nervnog sistema, a u ozbiljnijim slučajevima, napade, oštećenje mozga, komu, pa čak i smrt.

Ovo se ne mora uvijek desiti kada unesete previše neke supstance, može se desiti i ako prestanete konzumirati određenu supstancu koja je vašem tijelu potrebna. Na primjer, ako prestanete piti vodu ili baš pretjerate sa solju, dehidriraćete se, i tada vaše ćelije mogu početi da se smanjuju, što dovodi do hiponatremije. Hiponatremija nastaje kad je koncentracija natrijuma u krvi niska, a simptomi mogu biti blagi ili teški, zavisno od količine natrijuma koja je preostala. Blaži simptomi uključuju lošu sposobnost razmišljanja, slabiju ravnotežu, glavobolju i mučninu, a teži simptomi uključuju sve blaže simptome kao i konfuziju, napade i komu.

A kako se ovo odnosi na kanabis? Pa, kanabis je relativno bezopasna supstanca koja također može uzrokovati predoziranje ako se konzumira u iznimno velikim dozama.

3. Možete li se predozirati kanabisom?

Kao i svaka druga supstanca, postoji granica kad je kanabisa previše, ali u većini slučajeva ćete samo biti vrlo, vrlo naduvani jer je nemoguće dostići smrtonosnu dozu. Da bi kanabis bio smrtonosan, trebalo bi da unesete 10.200.000 mg THC-a za manje od 15 minuta.

Ta količina bi bila ekvivalentna pušenju 65.000-68.000 džointa od 1 grama, ali u tom slučaju, zbog količine dima, sam dim bi vas ubio prije nego što sav THC dospije u krvotok ili, ako bi konzumirali jestive proizvode sa kanabisom, bilo bi potrebno dvanaest hiljada jestivih proizvoda sa po 1000 mg THC-a da izazovete smrtonosno predoziranje, ali je vjerovatnije da bi umrli od šećera ili soli nego od THC-a.

4. Šta se dešava ako pokušate da se predozirate kanabisom?

Ukratko, ne. Očigledno biste se jako naduvali i vjerovatno biste imali loše iskustvo ali zapravo ne biste mogli umrijeti od pušenja. Nije bitno da li pušite ili konzumirate jestive proizvode, mnogo prije nego što dosegnete nevjerovatnih 10.200.000 mg THC-a koliko bi bilo potrebno za smrt, bićete toliko naduvani da nećete moći niti upaliti džoint ili uzeti još jedan zalogaj. Ako ste ranije konzumirali kanabis, vjerovatno znate kako biste reagirali u toj situaciji; jedan od prvih simptoma bi bila ekstremna ljenost (couch-lock), a ako biste pokušali da odolite, vjerojatno biste zaspali stojeći.

Ako ste strastven potrošač sa visokom tolerancijom i nekako izdržite to, sljedeće što biste osjetili jeste poremećaj motoričkih funkcija pa biste se saplitali, stalno zaboravljali stvari i čak i najjednostavnije radnje poput hodanja postale bi vam teške. Takođe, kako vam se puls ubrzava, mogli biste doživjeti neprijatne simptome poput paranoje i anksioznosti, a efekti mogu potrajati i više od 12 sati, u zavisnosti od količine koju ste unijeli i u većini slučajeva sve bi završilo u dugom, dugom snu. Naravno, svaka osoba je drugačija i simptomi koje osjetite mogu se razlikovati od tuđih.

5. Da li je ikada zabilježena smrt uzrokovana kanabisom?

Do danas nema zabilježenih smrti uzrokovanih samim THC-om, ali je bilo nekoliko smrti uzrokovanih neodgovornom konzumacijom kanabisa, što se dešava zato što je kanabis intoksicirajuća supstanca koja može promijeniti vaše raspoloženje i mentalno stanje, te različito utiče na ljude. To znači da ne, samo konzumiranje THC-a vas neće ubiti, ali morate biti veoma oprezni jer zbog psihoaktivnih svojstava kanabisa može doći do “buđenja” već postojećih poremećaja s kojima možda inače ne biste imali problema, uključujući:

• Poteškoće sa imunitetom;
• Respiratorna oboljenja;
• Mentalno zdravlje, moždane funkcije i pamćenje.

Na primjer, 2014. godine student na gostovanju u Koloradu skočio je s hotela nakon što je pojeo kolač sa kanabisom; Student nije imao iskustva s kanabisom, i nakon što je pojeo preporučenu dozu i ne osjetivši učinak, pojeo je ostatak jestivog proizvoda, a čim je djelovanje počelo, prijatelji su prijavili da je postao uznemiren i zbunjen prije nego što je skočio u smrt. Nakon istrage, policija je izjavila:

"student je imao 7,2 nanograma THC-a u krvi, što je više od normalnih vrijednosti u krvi koje se kreću između 2,7-4,5 ng/ml"

Relativno visok THC u krvi doveo je do zaključka da je student doživio psihozu izazvanu kanabisom, pa iako uzrok nije bilo predoziranje THC-om, to je značajno doprinijelo njegovoj smrti.

Zato uvijek imajte na umu da, iako je kanabis relativno bezopasan i koristi se u medicinskoj terapiji u nekim slučajevima, može izazvati određena stanja koja vas mogu povrijediti pa uvijek uzimajte preporučene doze, a ako ste na terapiji sa kontrolisanim lijekovima, obavezno se posavjetujte sa ljekarom prije korištenja THC-a ili CBD.

6. Zaključak

Kanabis sam po sebi je relativno bezopasan, da, možete imati loš trip ali to neće ugroziti vaše zdravlje ili dobrobit. Ipak, budite posebno oprezni jer zbog svojih psihoaktivnih svojstava možete pokrenuti ranija stanja koja vas mogu dovesti u lošu situaciju, stoga se uvijek držite preporučenih količina, pogotovo ako prvi put konzumirate kanabis.

Ako imate savjete ili trikove za nove korisnike kako da izbjegnu loše tripove (ili još gore), slobodno ostavite komentar ispod!

Vanjske reference

1. Koncentracije kanabinoida u krvi i urinu nakon pušenja CBD jointa. - Ulf Meier Franz Dussy, Eva Scheurer, Katja Mercer-Chalmers-Bender, Sarah Hangartner (2018)
2. Uticaj simpatičkog nervnog sistema na funkciju bubrega tokom hipotermije. - Broman, Lars Mikael & Kallskog, Ö & Kopp, Ulla & Wolgast, Mats. (1998). 
3. Dijagnoza i liječenje poremećaja natrijuma: hiponatremija i hipernatremija. - Michael M. Braun, Craig H. Barstow, Natasha J. Pyzocha (2015)