Hašišen: Terpen koji daje marokanskom hašu njegov jedinstveni miris

• 1. Šta je hašišen?
• 1. a. Zašto je marokanski haš toliko popularan
• 2. Kako je hašišen prvi put otkriven?
• 2. a. Obilno prisutan u marokanskom hašu, gotovo nigdje drugdje
• 3. Zašto je hašišen prisutan u hašu, a ne u cvjetovima?
• 3. a. Sve je u procesu pravljenja haša
• 3. b. I drugi terpenoidi mogu nastati na isti način
• 3. c. Mnoge stvari ostaju misterija
• 4. Ostali česti terpeni u kanabisu
• 5. Zaključak
• 6. Eksterni izvori

Vjerovali ili ne, ali hašišen su naučnici otkrili još 2014. godine. Ipak, ovaj terpen je uglavnom ostao nepoznat uzgajivačima kanabisa i tek se nedavno počeo pojavljivati u stručnim publikacijama iz ove industrije.

Šta je hašišen?

Hašišen je terpen iz kanabisa koji se nalazi u marokanskom hašu i daje mu jedinstven zemljani i cvjetni okus. Naučnici vjeruju da, da bi se dobio hašišen, morate na poseban način obrađivati cvjetove.

Nastavite čitati i možda ćete preispitati svoj tradicionalni način sušenja i sazrijevanja vašeg uroda.

U osnovi, hašišen je izmijenjena verzija beta-mircena, vrlo čestog i poznatog terpena koji nije jedinstven za kanabis, već se nalazi i u mnogim drugim biljkama poput manga, hmelja, lovora i ječma.

Hašišen i mircen imaju istu formulu—C10H16—i istu molekularnu masu, samo su atomi drugačije raspoređeni.

Tačna formula hašišena izgleda prilično zastrašujuće — 5,5-dimetil-1-vinilbiciklo[2.1.1]heksan. Srećom, naučnici koji su otkrili ovu supstancu dali su joj kraće i lakše ime. Naziv odražava i tužnu činjenicu da se ovaj rijetki terpen nalazi u većim količinama samo u određenim vrstama haša. Posebno u marokanskom hašu koji je dobro poznat evropskim korisnicima, a gotovo nepoznat u SAD-u i drugim mjestima.

Zašto je marokanski haš toliko popularan

Maroko je država na sjeveru Afrike koja se ponosi mnogim stvarima. Jedna od njih je i marokanski haš. Evropljani ga vole zbog njegovog blagog, opuštajućeg efekta i prepoznatljivog okusa — nježnog, zemljanog, cvjetnog i slatkog. Smirujući učinak može biti rezultat visokog nivoa CBD-a koji navodno imaju određene marokanske sorte. Drugo moguće objašnjenje su unikatne, niskotehnološke metode proizvodnje haša u ovoj zemlji. Ove metode mogu doprinijeti jačem razlaganju THC-a do kanabinola, a kanabinol ima blage sedativne efekte.

Što se tiče specifičnog okusa marokanskog haša, postoje različite teorije. Prevladava mišljenje da postoji nešto posebno u zemljištu Maroka, posebno u dolini Rif. Tamo je tlo izrazito siromašno i suho, i uzgajivačima koji pokušaju gajiti marokanski kanabis u zatvorenom savjetuje se da ne previše hrane biljke i daju im minimalnu količinu vode.

Tu je i Ketama genetika (Ketama je malo ruralno mjesto u Maroku) koja se smatra izvorom najkvalitetnijeg haša. Kažu da je jedini način da se dobije isti okus iz Ketama sorti uzgojenih unutra korištenje izvorne Ketama zemlje.

Kao što ćemo vidjeti, naučnici koji su prvi izolirali hašišen doveli su u pitanje ove teorije.

Kako je hašišen prvi put otkriven?

U izdanju iz novembra 2014. godine, Journal of Chromatography objavio je studiju o novom terpenu koji bi mogao biti aromatski marker haša. Deklarisani cilj istraživača bio je napraviti tehnologiju koja će pomoći u otkrivanju krijumčarenja bez pomoći pasa tragača. Kao što to često biva, rezultati su bili sasvim drugačiji.

Naučnici sa Univerziteta u Nici (jug Francuske) proučavali su nekoliko uzoraka kanabisove smole koju su vlasti zaplijenile. Sve u svemu, analizirali su oko 15 grama (otprilike pola unce) haša „vjerovatno porijeklom iz Maroka“. Autori su bili iznenađeni otkrićem terpenoida koji nijedan istraživač kanabisa nije ranije opisao.

Obilno prisutan u marokanskom hašu, gotovo nigdje drugdje

Tim je predložio naziv za ovu novu supstancu — hašišen —što odražava njegovu posebnost.

Rezultati su bili izvanredni: postotak hašišena dosezao je i do 14,9% ukupnog sadržaja terpena u nekim uzorcima. Prije toga, ovaj egzotični hemijski spoj nije bio potpuno nepoznat nauci, ali je ranije pronađen samo u malim količinama, i to u jednoj biljci — škotskoj zelenoj metvici (Mentha cardiaca L).

Drugo iznenađujuće otkriće bilo je da su, za razliku od haša, suhi cvjetovi kanabisa imali vrlo malo novog terpena. Toliko malo da je ranije promakao pažnji ljubitelja kanabisa.

{caption:U poređenju s hašem, suhi cvjetovi gotovo da i nemaju hašišen.

Terpeni su uopće već neko vrijeme u fokusu istraživanja kanabisa, moguće čak koliko i sami kanabinoidi. Razlog za to je tzv. entourage efekat. Entourage efekat znači da osjet:

• uglavnom stvara THC,
• zatim ga uravnotežuju CBD i drugi kanabinoidi,
• dalje ga moduliraju terpeni, terpenoidi i flavonoidi.

Zašto je hašišen prisutan u hašu, a ne u cvjetovima?

Ako supstanca nije prisutna u suhim cvjetovima, a potom se misteriozno pojavljuje u derivatu — hašu — koji je od njih napravljen, to može značiti samo jedno: u osušenim cvjetovima postoji izvorna hemikalija koja se kasnije hemijski pretvori u drugi spoj tokom kasnijih faza.

Sve je u procesu pravljenja haša

Naučnici su ubrzo otkrili da je hašišen, zapravo, veoma sličan mircenu koji je u velikim količinama prisutan u kanabisovim cvjetovima i poznat ljubiteljima kanabisa. Oba terpena imaju isti broj atoma i iste vrste, ali su u hašišenu oni drugačije poredani.

Ovo preraspoređivanje, kako je tim pretpostavio, dešava se zbog specifičnog načina na koji marokanski farmeri proizvode svoj haš. Nakon berbe, vrhovi biljaka stavljaju se na krovove kuća gdje se suše pod afričkim suncem bogatim UV zracima. Nakon tog sušenja slijedi dug proces prosijavanja, kada je materijal stalno izložen direktnom suncu.

Drugi faktor je kisik, a cijeli proces se naziva foto-oksidacija. S druge strane, dobra praksa urbanih uzgajivača na Zapadu je NE izlagati cvjetove direktnoj svjetlosti tokom sušenja i dozrijevanja. Također, ograničavaju dostupnost kisika sporim dozrijevanjem u zatvorenim staklenim teglama. Stvar je u tome da i svjetlost i kisik razgrađuju THC do kanabinola, supstance koja ima blagi smirujući efekat, ali gotovo nikakvu rekreativnu vrijednost. U kulturi gdje je fokus uvijek na potentnosti, sušenje uroda na suncu djeluje 'primitivno'. No vidjeli smo, ima i prednosti.

I drugi terpenoidi mogu nastati na isti način

Priča ne završava samo na pretvaranju mircena u hašišen. Isto se događa i sa drugim, manjim terpenoidima. Nije potrebno biti doktor nauka da biste znali da se miris, okus i uticaj narezane biljke mijenjaju tokom cijelog perioda sazrijevanja, sušenja, zrenja, pa čak i skladištenja. To se događa jer se glavnim terpenima stalno mijenja hemijska struktura i služe kao izvor za sintezu brojnih terpenoida.

Kada vaše bilje tuku sunce i vjetar, to ne znači da će svi terpeni, kao vrlo hlapive supstance, samo ispariti i oduzeti miris, okus i slojevitost efekta. Neki terpeni se zaista transformišu u nešto novo i ponekad vrlo zanimljivo. Marokanski haš je samo jedan primjer toga.

Mnoge stvari ostaju misterija

Proces pretvaranja mircena u hašišen je sada u grubim crtama opisan nauci. Dodatno, postoje firme koje tvrde da su usavršile ovaj proces i čak nude čisti hašišen na prodaju.

Ipak, ostaje dosta nepoznanica. Dok foto-oksidacija po definiciji zahtijeva prisutnost kisika i izlaganje sunčevoj svjetlosti, vrlo je vjerovatno da učestvuju i još neidentificirane hemikalije. Vjeruje se da ovi fotosenzitizatori služe kao katalizatori, ali koji su to spojevi i kakvu tačno ulogu imaju u hemijskim reakcijama u kanabisu, tek treba istražiti.

Ostali česti terpeni u kanabisu

Mircen

Detaljno smo ranije opisali kako je mircen preteča hašišena, ali nismo baš govorili detaljno o samom terpenu, pa da to sada uradimo. Mircen je zapravo najzastupljeniji terpen u kanabisu i procjenjuje se da čini čak 65% svih terpena. Prisutn je u oko 1/5 svih modernih cannabis strainova, i odgovoran je za onaj poznati zemljani i blago biljni, borov miris koji mnogi vole. Kada su u pitanju potencijalne zdravstvene dobrobiti, mircen može pomoći kod:

• Poremećaji sna
• Anksioznost
• Depresija
• Mišićni grčevi
• Stres
• Upale

Mircen je široko rasprostranjen u biljnom svijetu, s velikim koncentracijama u mangima, hmelju, majčinoj dušici, lovorovim listovima i limunskoj travi.

Limonen

Limonen je najaromatičniji od svih terpena u kanabisu, a sorte poput Sour Diesel i Super Lemon Haze to najbolje pokazuju. Ima izraženo citrusni i oštar miris, što ga čini vrlo popularnim među uzgajivačima, ali je i poznat po medicinskim svojstvima. Pretpostavlja se da donosi sljedeće koristi:

• Poboljšanje raspoloženja
• Antibakterijska svojstva
• Antigljivična svojstva
• Pomoć kod depresije

Limonen se najviše nalazi u citrusima, posebno u limunu i narandži, kao i u limunskoj travi.

Linalol

Linalol je jedan od blažih terpena u kanabisu, ali daje onaj prepoznatljivi 'trava' miris. To je aroma koju ćete pronaći u strainovima kao što su OG Kush i Amnesia Haze, s blagim cvjetnim i začinskim mirisom. Takođe je poznat po svojim mogućim ljekovitim benefitima, uključujući:

• Pomoć pri ublažavanju boli
• Protuupalna svojstva
• Sedativno djelovanje
• Pomoć kod nesanice
• Moguće antitumorsko djelovanje

Nalazi se širom prirode, posebno u lavandi, a koristi se i u određenim sapunima i sredstvima za čišćenje.

Terpinolen

Terpinolen je još jedan blaži terpen koji se nalazi u marihuani, a daje odličnu cvjetnu i biljnu aromu. Često se osjeti kao aroma jabuke ili jorgovana i obavezno se koristi u kozmetičkoj industriji zbog nježnog mirisa. Ima i potencijalno korisne medicinske efekte, uključujući pomoć kod:

• Ublažavanje anksioznosti
• Ublažavanje depresije
• Ublažavanje bolova
• Protuupalno djelovanje
• Pomoć kod stresa

Nalazi se u mnogim biljkama, a naročito u borovim iglicama i četinarima.

Alfa-pinene i beta-pinene

Alfa i beta-pinene su dva terpena sa mnogo sličnosti, oba su prisutna u kanabisu, ali imaju blago različite arome. Alfa-pinene ima više zemljanu, drvenastu aromu, dok beta-pinene ima malo slađi, cvjetni miris. Oboje imaju potencijalno medicinske koristi, uključujući:

• Pomoć kod astme
• Protuupalno djelovanje
• Antioksidativna svojstva
• Pomoć kod narušenog pamćenja
• Moguće antikancerogeno djelovanje

Nalaze se širom prirode, a najviše u borovim iglicama, ruzmarinu i bosiljku.

Kariofilen

Kariofilen je posljednji terpen koji ćemo spomenuti, a često ga nazivaju 'začinskim' ili drvenastim. To je terpen koji strainovima kao Jack Herer i Girl Scout Cookies daje njihov prepoznatljiv okus, s jakim mirisom papra, klinčića, cimeta i začinskog bilja. Jedini je terpen za koji je dokazano da se zapravo veže za CB2 receptor, što znači da definitivno utiče na način na koji kanabinoidi djeluju na naše tijelo. Također se vjeruje da donosi sljedeće zdravstvene prednosti:

• Pomoć u ublažavanju boli
• Protuupalno djelovanje
• Pomoć kod anksioznosti
• Pomoć u regulaciji raspoloženja

Prisutan je u raznim biljkama, uključujući crni biber, origano, bosiljak i hmelj.

Zaključak

Otkrivanje novog terpena i moguće objašnjenje njegovog nastanka ima mnoge implikacije. Prvo, može biti korisno uzgajivačima i ljubiteljima kanabisa koji žele naučiti kako napraviti haš s istim tradicionalnim okusom iz Maroka. Drugo, baca svjetlo na cijeli spektar hemijskih reakcija koje mogu stvoriti mnogo novih terpenoida. I treće, nije teško zamisliti da hašišen, ovaj novi član poznate obitelji spojeva kanabisa, ima i neka posebna terapeutska svojstva. 

Ipak, nauka o kanabisu je još uvijek u povojima, i sigurno ćemo još mnogo naučiti o ovoj zadivljujućoj biljci.

Eksterni izvori

1. Multidimenzionalna analiza isparljivih spojeva u kanabisu: Identifikacija 5,5-dimetil-1-vinilbiciklo[2.1.1]heksana kao isparljivog markera haša, smole Cannabis sativa L., Marie Marchini et al., Journal of Chromatography, Volumen 1370, 28. novembar 2014, Str. 200-215
2. Cannabis Sativa L.: pregled analitičkih metodologija za karakterizaciju kanabinoida i terpena, Giuseppe Micalizzi et al., Journal of Chromatography, Volumen 1637, 25. januar 2021
3. Uticaj zračenja osušenih cvjetova kanabisa na nivo kanabinoida, terpena i antikancerogenih svojstava ekstrakata, Olga Kovalchuk et al., Biocatalysis and Agricultural Biotechnology, Volumen 29, oktobar 2020