Ishrana Kanabisa: Šta su Mikronutrijenti

• 1. Šta su mikronutrijenti?
• 1. a. Brzi pregled makronutrijenata potrebnih za rast kanabisa
• 2. Mikronutrijenti
• 2. a. Bor (b)
• 2. b. Hlor (cl)
• 2. c. Bakar (cu)
• 2. d. Željezo (fe)
• 2. e. Mangan (mn)
• 2. f. Molibden (mo)
• 2. g. Cink (zn)
• 3. Preporučene količine mikronutrijenata
• 4. Pretjerano i nedovoljno prihranjivanje
• 5. Usvajanje nutrijenata i dostupnost ph
• 6. Zaključak

Ovi nutrijenti, poznati i kao "elementi u tragovima" zbog vrlo male količine koja je potrebna, su ključni za rast kanabis sjemenki, baš kao i makronutrijenti. Iako je količina koja je potrebna i do 10x manja (ili više) nego za makronutrijente, oni su presudni za razvoj biljke. Slično kao i kod ljudi, biljke zahtijevaju određeni raspon nutrijenata kako bi ispunile ključne fiziološke funkcije. Kada pojedemo salatu ili drugi oblik hrane bogate nutrijentima, naše tijelo raspoređuje minerale koje smo upravo unijeli kroz vaskularni sistem.

Biljke imaju sličan, iako manje složen, sistem isporuke nutrijenata. U stablima i granama, biljke imaju dva cjevasta prolaza: ksilem i floem. Dok floem prenosi nutrijente s listova prema korijenu, ksilem olakšava transport vode i minerala s korijena do ostatka biljke. Većina uzgajivača kanabisa se fokusira na količinu azota, fosfora i kalijuma koju biljke dobivaju. Međutim, druga velika grupa minerala, zajednički poznata kao mikronutrijenti, također igra izuzetno važnu ulogu u zdravlju, razvoju i produktivnosti biljke.

1. Šta su Mikronutrijenti?

Mikronutrijenti su minerali neophodni za rast biljaka, koji se koriste u manjim količinama. Iako su potrebni do 10x manje nego makronutrijenti, manjak mikronutrijenata može dovesti do simptoma povezanih s nedostatkom nutrijenata i izuzetno su važni da bi biljka rasla zdravo i davala guste cvjetove.

Mikronutrijenti se mogu pronaći u vodi iz česme. Dakle, ovisno o izvoru vaše vode, nećete ih morati pojedinačno dodavati. Ipak, ne postoji način da to sa sigurnošću znate osim ako ne izmjerite vodu pomoću TDS (Total Dissolved Solids) mjerača. Oni su presudni za kanabis biljku iako su potrebni u manjim količinama nego makronutrijenti. Njihova uloga je da "podržavaju" makronutrijente u postizanju potrebne strukture i pripreme biljke za uspješno prolazak kroz faznu cvjetanja. Imajte na umu da filtriranje vode uklanja sve minerale iz nje, pa ćete morati dodati mikronutrijente u vašu mješavinu za prihranu.

U cjelini, mikronutrijenti su ključni za zdravlje biljke. Međutim, pošto kanabis zahtijeva ove minerale u tako malim količinama, nedostatci su relativno rijetki. Mnoge vanjske zemlje sadrže ove supstance, posebno one u vrtovima koji su dobro održavani i zato izuzetno plodni. Ipak, neki uzgajivači namjerno dodaju mikronutrijente kako bi potpuno izbjegli moguće nedostatke i dali svojim biljkama prednost. Nekad uzgajivači primjenjuju mikronutrijente kao što su željezo i mangan folijarno (prskanjem po listovima) kako bi optimizirali apsorpciju. Mikronutrijenti imaju više različitih funkcija, ali mnogi od njih djeluju kao koenzimi. To znači da se vežu na aktivna mjesta određenih enzima i pomažu u hemijskim reakcijama. Biljke stvaraju ove velike proteine radi olakšavanja metabolizma i iskorištavanja energije.

Brzi pregled makronutrijenata potrebnih za rast kanabisa

Postoje tri glavna nutrijenta koja su potrebna za zdrav rast svih biljnih života. To su azot (N), fosfor (P) i kalijum (K) i oni čine temelj zdravlja i rasta biljaka. Svako đubrivo (bez obzira na oblik) će jasno prikazati NPK omjer da bi korisnik razumio sastav. Azot je izuzetno važan za sve faze rasta u životnom ciklusu kanabisa, ali posebno tokom vegetativne faze. Tvori većinu hlorofila, pa je presudan za proces fotosinteze. Azot također čini bitan dio aminokiselina koje se koriste kao gradivni blokovi za proteine u svim biljkama i ima ključnu ulogu u proizvodnji ATP-a.

Fosfor je još jedan neophodan makronutrijent za sav biljni život. On uveliko doprinosi razvoju korijena u ranoj fazi, otpornosti na bolesti, formiranju cvjetova i stabilnosti stabljike između ostalog. Kalijum je posljednji makronutrijent, sa najvažnijom ulogom u osmoregulaciji i pokretanju proizvodnje ATP-a. Osmoregulacija je način na koji biljka reguliše koncentraciju vode i soli upravljanjem stomom (otvori na listovima biljke). Postoje i dva sekundarna makronutrijenta o kojima također treba kratko govoriti:

Kalcij (Ca)

Kalcij je vitalni dio ćelijskih zidova i ukupne strukture biljke. Bez kalcija nov rast je usporen, a prijašnji rast razvija hrđave tačke i uvijene listove. Također je neophodan za međustaničnu komunikaciju pri regulaciji hormona i enzima. Pošto kalcij igra ključnu ulogu u zdravlju biljaka, smatra se esencijalnim nutrijentom. Uz doprinos strukturi biljke, funkcija kalcija unutar ćelijskog zida uključuje i fizičku odbranu od patogena.

Sumpor (S)

Sumpor igra važnu ulogu u formiranju hlorofila (zajedno sa azotom). Također je potreban za proizvodnju aminokiselina, proteina, određenih enzima i vitamina. Bez pravilnih nivoa sumpora biljke su mnogo manje zaštićene od širokog spektra uobičajenih bolesti.

2. Mikronutrijenti

Elementi u tragovima su grupa minerala koji su potrebni u gotovo neprimjetnim količinama. Najčešći su skupina od više od 20 i imaju različite uloge u životnom ciklusu biljke. To su:

Bor (B)

U kombinaciji sa kalcijem, bor je ključan u fazi cvjetanja, odgovoran za diobu ćelija i važan element u strukturi ćelijskih zidova. Zanimljivo je da visoke razine kalcija, kalijuma i azota mogu uticati na dostupnost bora. Tlo u kojem su pronađene pretjerane količine ovih nutrijenata obično zahtijeva dodavanje dodatnog bora kako bi biljke mogle pristupiti ovom bitnom mikronutrijentu. Nasuprot tome, zemljišta koja sadrže premalo kalcija čine bor znatno dostupnijim, što može uzrokovati toksičnost u ozbiljnim situacijama.

Hlor (Cl)

Hlor je potreban u vrlo malim količinama i odgovoran je ne samo za otvaranje i zatvaranje pore na lišću biljke (što joj omogućava "disanje"), već pomaže i da lišće ostane čvrsto i snažno.

Bakar (Cu)

Bakar djeluje kao aktivator enzima. Pomaže ubrzanje fotosinteze i podržava vaskularno tkivo kanabis biljke. Nedostatak bakra može nastati iz raznih razloga. Primjerice, simptomi deficita bakra su vjerovatniji u tlima bogatim organskom materijom i s visokim udjelom pijeska, gdje se bakar lako ispire. Ipak, organska materija i pijesak su važni u tlu, ali u optimalnim količinama.

Željezo (Fe)

Ovaj mineral nije samo odgovoran za proizvodnju energije već je i sastavni dio proizvodnje hlorofila, dajući biljci bogatu zelenu boju.

Mangan (Mn)

Mangan je direktno povezan sa zdravljem vaše biljke. Ovaj mineral pomaže biljci da se zaštiti od bolesti tako što štiti korijen od patogena i olakšava apsorpciju azota.

Molibden (Mo)

Molibden se koristi u vrlo malim količinama i pomaže u formiranju proteina.

Cink (Zn)

Cink je također potreban u malim količinama ali je izuzetno važan za kanabis. Ovaj mineral pomaže u izgradnji hormona rasta i povezan je s razmakom između internodija.

3. Preporučene količine mikronutrijenata

Iako su potrebni u veoma malim dozama, nedostatak bilo kojeg od ovih nutrijenata može uzrokovati ozbiljne nedostatke i probleme u rastu.

Napomena: Ove vrijednosti predstavljaju ppm za cijeli životni ciklus kanabisa i treba ih prilagoditi prema znakovima koje vaša biljka pokazuje.

4. Pretjerano i nedovoljno prihranjivanje

Iako su mikronutrijenti potrebni u manjim količinama, njihovo potpuno izostavljanje ili pretjerivanje može prouzrokovati nedostatke, isto kao i kod makronutrijenata. Ovo je zato što, iako su manje korišteni, oni su također ključni za kanabis biljke i direktno podržavaju procese makronutrijenata.

Važno je znati koji su minerali prisutni u vašoj prihranjivačkoj otopini i u kojim količinama. Trebate izmjeriti otopinu i dodati one minerale koji nedostaju, ukoliko želite uzgojiti 100% zdravu biljku.

5. Usvajanje nutrijenata i dostupnost pH

pH uzgojnog medija predstavlja mjeru koliko je medij kiseo ili alkalan. Medij s pH manjim od 7,0 smatra se kiselim, dok je pH većim od 7,0 alkalan. Idealni pH raspon varira ovisno o stilu uzgoja kanabisa. Uzgoj u zemljištu zahtijeva pH između 6 i 6,8, dok bi svi soilless sistemi (uključujući aeroponiku, hidroponiku i kokosov treset) trebali imati pH između 5,5 i 6,5. Ali, kakve ovo veze ima s usvajanjem nutrijenata?  Ako pH nije u ispravnom rasponu, vaše biljke neće moći koristiti dostupne nutrijente, bez obzira na njihovu količinu.

Ovaj problem se ponekad naziva nutrijent lockout, i može se javiti i kod pretjerane prihrane u ispravnom pH rasponu. Redovno provjeravajte pH tla ako uzgajate u zemljištu ili sličnim medijima (npr. kokos). Ovo možete uraditi mjerenjem pH vode koja izlazi prilikom zalijevanja ili pomoću mjerača za pH. Ako uzgajate hidroponski, testiranje je jednostavno - samo umočite svoj svakodnevni pH tester u kantu s prihranom ili izlaznom vodom.

Također, provjerite pH i TDS ili EC vaše prihrane prije svake ishrane. Sama jedna neuravnotežena ishrana može napraviti velike probleme i možda uništiti sav vaš trud i lijepe, zdrave biljke. Nedostaci i bolesti je teško uočiti, a još teže ispraviti. Dajte sebi najbolju šansu da proizvedete vrhunski cvijet i najveće prinose - posvetite vrijeme, izmjerite sve što dajete omiljenim biljkama i uživajte u plodovima (ili cvjetovima) svog rada!

6. Zaključak

Iako se zovu "mikro", jednako su važni kao i makronutrijenti. Svaki uzgajivač mora osigurati da njegove biljke dobiju svaki mineral koji im je potreban za sretan i zdrav rast. Ako dajete samo makronutrijente bez kontrole mikronutrijenata, dobit ćete slabu biljku skloniju insektima i štetočinama. Ako želite uzgojiti biljku do njenog maksimalnog potencijala, morate osigurati odgovarajuću kombinaciju mikro i makronutrijenata.