Ishrana Kanabisa: Šta su Makronutrijenti

• 1. Nutrijenti u kanabisu
• 2. Šta su makronutrijenti?
• 3. Primarni makronutrijenti
• 3. a. Azot (n)
• 3. b. Fosfor (p)
• 3. c. Kalij (k)
• 4. Sekundarni makronutrijenti
• 4. a. Kalcijum (ca)
• 4. b. Magnezijum (mg)
• 4. c. Sumpor (s)
• 5. Preporučene količine makronutrijenata
• 6. Prehranjivanje i nedovoljno hranjenje
• 7. Ph vrijednost za pravilan unos nutrijenata kod kanabisa
• 8. Pokretljivost nutrijenata
• 9. Zaključak

Kao i svim drugim biljkama, kanabisu su potrebni nutrijenti za preživljavanje. Ovi minerali su potrebni u različitim količinama; oni koji se traže u višim količinama zovu se makronutrijenti, a oni u manjim količinama su mikronutrijenti. Bez obzira na količinu, oba su esencijalna za rast vaše biljke. Tradicionalno se smatralo da biljke jednostavno urone korijenje u tlo i upijaju nutrijente jednostavnim fizičkim procesom difuzije. No, kako ti nutrijenti zapravo dospijevaju u zonu korijena? Veliki pomaci u nauci o tlu, posebno u biologiji, otkrili su mnogo složenije procese koji podržavaju unos i asimilaciju nutrijenata. Ispostavilo se da, baš kako mi uzgajamo biljke, biljke također doslovno 'uzgajaju' mikroorganizme u tlu koji im pomažu u dobijanju ključnih nutrijenata potrebnih za preživljavanje, rast i razmnožavanje.

Kao što vjerovatno već znate, semena kanabisa razvijaju se u biljke koje vrše fotosintezu i tako stvaraju šećere i energiju. Tokom ovog procesa, biljke koriste sunčevu svjetlost kako bi pretvorile ugljikov dioksid u ugljikohidratne šećere u tlu. Naravno, same biljke koriste dobar dio te energije za vlastite procese u ćelijama. Međutim, one pumpaju izuzetno veliku količinu ovih šećera (čak do 40%) i drugih molekula u tlo kako bi privukle određene mikroorganizme, poput gljivica i bakterija. Zauzvrat, ovi mikrobi pomažu kanabisu da dođe do potrebnih nutrijenata; neke vrste gljivica direktno prenose fosfor u korijen biljke, dok određene bakterije fiksiraju azot iz zraka i čine ga dostupnim ćelijama biljke (ovo se dešava čak i unutar trihoma).

Nedavna istraživanja pokazuju i da, kroz proces pod nazivom rizofagijski ciklus, korijen biljke može „pojesti“ cijele bakterijske ćelije, rastaviti ih i iskoristiti azot iznutra. S tim na umu, u zemljištu se dešava mnogo više od pukog dodavanja sintetičkih nutrijenata direktno korijenju. Sada kada bolje razumijete načine na koje kanabis hvata nutrijente, otkrićete ulogu tri glavna makronutrijenta—azota, fosfora i kalija—u zdravlju i funkciji biljke.

1. Nutrijenti u kanabisu

Kanabis je živo biće i, kao i svi mi, potreban mu je „obrok“ za rast. Hrana (tj. nutrijenti) dostavlja se kada zalijevate biljku, putem supstrata u kojem raste. Ovo znači da ste potpuno vi zaduženi za to šta i kada biljka apsorbuje. To je i glavni uzrok deficita nutrijenata. Pravilno doziranje nutrijenata za svaku fazu životnog ciklusa vaše biljke najbolji je način da izbjegnete ne samo deficite već i ostale probleme koji mogu uz to nastati. Kada se to pravilno uradi, korijen će upiti i transportirati nutrijente sve do vrha biljke, gdje se razvija novi rast. Ali da bi to bilo efikasno, morate održavati pravilan pH nivo.

2. Šta su makronutrijenti?

U uzgoju kanabisa, makronutrijenti su tri nutrijenta koja biljka traži u puno većim dozama od ostalih (koje nazivamo mikronutrijentima - o njima kasnije). Kada govorimo o makronutrijentima, često ćete naići na oznaku NPK. Ali šta ta slova predstavljaju?

NPK predstavlja elemente koje kanabis koristi najviše: azot (N) zadužen za rast u vegetativnoj fazi, fosfor (P) koji pomaže u fotosintezi i debljanju cvjetova tokom cvjetanja, i kalij (K) koji je ključan za proizvodnju terpensa.

Makronutrijenti su ključni za zdravlje vaše biljke. Najvažniji su tokom cijelog životnog ciklusa biljke i dijele se na primarne i sekundarne. Bez njih, razvoj biljke bi bio nemoguć i biljka bi uginula čim se pojave prvi pravi listovi. Zato je veoma važno dozirati ih pravilno i prilagoditi svakoj fazi. Omjer NPK bi trebalo prilagoditi svakoj sorti, ali opća smjernica je 2-1-3 za vegetativnu fazu i 1-2-3 za fazno cvjetanja.

3. Primarni makronutrijenti

Slova NPK znače azot (N), fosfor (P) i kalij (K) – to su osnovni nutrijenti koje kanabis treba za osnovne funkcije rasta. Esencijalni su za zdravlje biljke i uvijek bi ih trebalo dodavati u otopinu kojom prihranjujete biljku.

Azot (N)

Azot se smatra najvažnijim makronutrijentom od svih. 

Ovaj nutrijent je bitan za apsorpciju svjetla i on daje biljci zelenu boju, omogućavajući joj da stvara šećere ključne za rast.

Fosfor (P)

Fosfor je još jedan veoma važan element zato što je osnovni makronutrijent i neophodan za razvoj.

Ovaj mineral je esencijalan za disanje, skladištenje energije i omogućuje biljci da stvori i kopira svoj DNK u nove ćelije.

Kalij (K)

Kalij je ključni mineral za fotosintezu, omogućava biljci da "diše".

Otvaranjem i zatvaranjem malih pora na listovima, on reguliše izlaženje kisika i ulazak CO2 – proces bitan za fotosintezu.

4. Sekundarni makronutrijenti

Sekundarni makronutrijenti su kalcijum (Ca), magnezijum (Mg) i sumpor (S). Biljka kanabisa ih također koristi u izobilju, ali za razliku od glavnih makronutrijenata, sekundarni nutrijenti se koriste u strukturi biljki. Ovi nutrijenti se mogu naći u vodi iz česme jer voda sakuplja minerale prolazeći kroz metalne cijevi prije nego dođe do vas. Imate na umu da neće biti prisutni svugdje, jer svaka zemlja ima svoj način prerade vode pa ćete ih ponekad morati sami dodavati.

Zapamtite i da filtriranjem vode uklanjate sve minerale, tako da ih morate dodati u svoju otopinu.  

Kalcijum (Ca)

Kalcijum je vrlo važan za strukturu biljke kanabisa. Ovaj mineral je ključan za razvoj ćelijskih zidova i membrana. Također je odgovoran za njihovu međusobnu komunikaciju, kako bi biljka mogla reagovati na okolinu.

Magnezijum (Mg)

Magnezijum je najvažniji sekundarni makronutrijent. Ovaj mineral pokreće molekulu hlorofila, a bez njega biljka ne bi mogla apsorbirati svjetlosnu energiju.

Sumpor (S)

Sumpor je odgovoran za formiranje proteina i molekula, te za strukturu hormona, enzima i ćelijskih membrana.

5. Preporučene količine makronutrijenata 

Iako se ispravna količina makronutrijenata može razlikovati od sorte do sorte, ovo je opća smjernica za nove uzgajivače. Imajte na umu da prikazane vrijednosti treba prilagoditi znakovima koje vam biljka pokazuje i fazi u kojoj se nalazi.

Ovi brojevi predstavljaju ppm vrijednosti za cijeli životni ciklus kanabisa i potrebno ih je prilagoditi prema reakcijama vaše biljke.

6. Prehranjivanje i nedovoljno hranjenje

Kao što je već rečeno, tabela je opća smjernica i može se razlikovati od sorte do sorte. Jedini način mjerenja količine nutrijenata po milionu (ppm) je pomoću TDS metra. Druga opcija je korištenje EC (električna provodljivost) metra. Mjerenjem električne provodljivosti možete indirektno izmjeriti TDS ili ukupnu količinu soli iz gnojiva u otopini. 

To znači da, ako nemate TDS metar, nećete moći izmjeriti količinu nutrijenata u vašoj otopini i to može uzrokovati prehranjivanje ili nedovoljno hranjenje, što rezultira različitim znacima nutritivnih deficita.

Zbog toga, najbolji način prihrane, ako nemate način mjerenja, je da krenete s manjim dozama nutrijenata, gledate kako biljka „reaguje“ (je li još uvijek 'gladna’ ili ne) i prilagodite prema znakovima koje pokazuje. Zašto riskirati prekomjerno ili nedovoljno hranjenje? Ako ste novi u uzgoju kanabisa, kupovina kompletne opreme može biti značajan početni trošak. Od šatora, svjetala, ventilatora, filtera, supstrata, pumpi, tajmera itd., popis se može činiti beskrajnim, zar ne? Ipak, ako želite najbolje pupoljke, dva najjeftinija uređaja koja svakako trebate su pH metar i TDS ili EC metar.

Bez ova dva uređaja, uzgajate doslovno 'na slijepo'! Bez odgovarajućih razina nutrijenata i pravog pH (o kojem ćemo u narednom dijelu), vaša biljka će biti izložena nepotrebnom riziku. Uklonite varijable i kupite ove mjerne uređaje jer će vam sigurno trebati.

7. pH vrijednost za pravilan unos nutrijenata kod kanabisa

Lako je kao početnik previdjeti važnost pH vrijednosti u uzgoju kanabisa, a još lakše pogrešno je shvatiti. Ipak, radite to na vlastiti rizik i rizik svojih najdragocjenijih biljaka! pH (potencijal vodika) je mjera koliko je neka supstanca kisela ili bazična. Također je direktno odgovoran za to koji nutrijenti mogu biti usvojeni kroz korijenski sistem i na koji način. Opće pravilo je da biljke „trave“ više vole blago kiselu sredinu, ali postoje razlike ovisno o metodi uzgoja. Bez supstrata (hidroponika, aeroponika, kokosov supstrat, itd.) preferiraju pH od 5.8 do 6.8. U tlu, vaša biljka voli raspon od 5.5 do 6.5.

Iako je važno imati pravilan pH, dobro je i pustiti da malo varira kroz navedeni raspon. To pomaže biljci da unese širi raspon makro i mikronutrijenata potrebnih za najbolje rezultate. Imajte na umu da pH vašeg rastvora ne mijenja nivo nutrijenata već samo sposobnost biljke da ih apsorbuje. Proizvođači nutrijenata naravno pH stabiliziraju svoje proizvode - ali problem može biti u samoj vodi. pH nivo vode iz česme varira od države do države, grada do grada, pa čak od naselja do naselja. Srećom, u svim hidro i vrtnim trgovinama postoje proizvodi za podešavanje pH na više ili niže.

Veoma je važno da uvijek testirate pH (i TDS ili EC) svog rastvora prije zalijevanja biljaka. Dobra navika je da provjerite pH vode prije dodavanja nutrijenata i ponovno nakon što ste ih umiješali. Ako je pH pogrešan, biljka će imati problema s usvajanjem svih važnih nutrijenata, što može dovesti do raznih problema kasnije.

8. Pokretljivost nutrijenata

Razumijevanje pokretljivosti i nepokretljivosti nutrijenata ključno je za dijagnostiku deficita na koje možete naići tokom uzgoja. Ovi važni nutrijenti svi imaju različite nivoe pokretljivosti kad ih biljka usvoji. Nakon apsorpcije, nutrijenti putuju do dijelova gdje su najpotrebniji (područja novog rasta), ali kad stignu na svoje prvo odredište, mogu se lakše ili teže rasporediti dalje. Ova osobina je poznata kao pokretljivost nutrijenata.

Kod nepokretnih nutrijenata, simptomi deficita pojavljuju se na novom rastu. Dok će kod pokretnih nutrijenata, koji se lakše kreću kroz biljku, deficiti biti vidljivi na starijem rastu. Pokretni nutrijenti su:

• Azot
• HloridMagnezijum 
• Kalij
• Molibden
• Fosfor

Nepokretni nutrijenti su:

• Boron
• Bakar
• Mangan
• Nikl
• Cink
• Gvožđe
• Kalcijum

9. Zaključak

Makronutrijenti su najzastupljeniji i najpotrebniji minerali tokom životnog ciklusa biljke kanabisa. Ovi minerali su biljci poput hrane čovjeku; potrebni su za proizvodnju energije i pravilan razvoj. Baš kao i mi, neke biljke „jedu“ više od drugih, što vodi ka bržem razvoju i krupnijoj biljci. Ako ste početnik, bolje je početi s otpornom sortom koja lako podnosi više nutrijenata – u tom slučaju preporučujemo našu novu Gorilla Cookie Auto. 

Ova sorta lako podnosi obilnu prihranu, posebno od treće sedmice nadalje, čime se smanjuje rizik od prevelike gnojidbe za nove uzgajivače. Počnite hraniti svoju biljku malom dozom nutrijenata da vidite njenu reakciju i po tome dalje prilagodite količinu.