Osnove uzgoja automata u zemlji od sjemena do berbe

• 1. Najbolja svjetla
• 2. Najbolja zemlja
• 3. Najbolje hranjive tvari
• 4. Klijanje
• 5. Sedmica 1
• 6. Sedmica 2
• 7. Sedmica 3
• 8. Sedmica 4
• 9. Sedmica 5
• 10. Sedmica 6
• 11. Sedmica 7
• 12. Sedmica 8
• 13. Sedmica 9
• 14. Sedmica 10
• 15. Berba
• 16. Zaključak

Autoflower je posebna vrsta kanabisa nastala ukrštanjem genetike Ruderalis sa Indicom i Sativom. Tokom godina, autofloweri su postali jači i otporniji, dovoljno da ih mogu uzgajati i komercijalni i hobi uzgajivači. Najveća razlika između autoflower i fotoperiodnih biljaka je to što autofloweri počinju cvjetati neovisno o svjetlosnom ciklusu koji im pružite. Zato će 18/6 svjetlosni ciklus od samog početka do kraja biti savršen. Iako su autofloweri lagani za uzgoj, najbolje je da se upoznate sa osnovama prije nego što započnete.

Postoji niz različitih načina za uzgoj autoflower sorti, uključujući hidroponiku i akvaponiku. Međutim, pokazat ćemo vam najbolji način uzgoja u najtradicionalnijem mediju - zemlji. Mnogi uzgajivači pogrešno smatraju zemlju inertnom supstancom koja samo omogućava korijenima da usidre biljke u podlogu. Zemlja je zapravo živa i dinamična okolina prepuna milijardi mikroorganizama koji mogu pozitivno ili negativno utjecati na rast biljke. Pored biologije, zemlja ima i ključna hemijska i fizička svojstva koja podržavaju život biljaka; ona zadržava vodu i hranjive tvari, posjeduje male zračne kanale koji omogućavaju korijenima disanje, i sadrži organsku materiju koja hrani mikroorganizme. 

Želite uzgajati autoflower kanabis u zemlji? Zašto uopće uzgajati automate? Postoji cijeli niz važnih razloga. Prvo, ove sorte su izuzetno brze. Od mladih sjemenki razvijaju se u zrelu biljku spremnu za berbu u svega nekoliko sedmica. Osim toga, zadržavaju kompaktan i jednostavan oblik tokom cijelog rasta. Ove dvije osobine čine autoflower sorte veoma diskretnim. Savršene su za uzgajivače koji žele ostati neprimijećeni, naročito one koji žive tamo gdje uzgoj kanabisa nije zakonski prihvaćen. No ne morate težiti diskreciji da biste uzgajali automate. U konačnici, izvrsna su opcija za svakoga ko želi bogat prinos snažnih i ukusnih cvjetova što je moguće brže.

Ovjde slijedi korak-po-korak vodič koji će vam pomoći kroz čitav proces uzgoja autoflowera u zemlji.

1. Najbolja svjetla

Kod indoor uzgoja autoflowera, čak i ako ne uzgajate u zemlji, svjetlo je izuzetno važno za uzgoj bilo koje biljke, uključujući kanabis, pa je bitno da znate šta je dostupno i odaberete ono što najbolje odgovara vašem uzgoju. Međutim, tip svjetla nije toliko značajan ako ne podesite intenzitet kako treba. Nedovoljan intenzitet svjetlosti može izazvati niz problema. U ranoj fazi rasta, nedovoljne razine svjetlosti uzrokuju žilave izdanke, što može narušiti oblik i strukturu biljke kasnije. S druge strane, pretjerana svjetlost može spaliti listove i pregrijati prostor, zbog čega se biljke objese, počnu venuti i izgube sposobnost fotosinteze. Da precizno podesite intenzitet svjetlosti, treba da pogodite pravu količinu LUX-a ili PPFD-a u određenim stadijima rasta. 

Kao što ste vjerovatno učili na biologiji, biljke trebaju svjetlost za život. Kao autotrofi koriste vodu, ugljendioksid i energiju svjetlosti za stvaranje vlastite hrane. Ako se zamislite, biljke zapravo „jedu“ atmosferu. Kako? Energijom sunca (ili vještačkog svjetla) pretvaraju CO2 i vodu u šećer (glukozu). Autoflower cannabis koristi glukozu iz više razloga: kao izvor energije i kao gradivni blok ćelija. Zanimljivo je da biljke šalju između 10–40% ugljika iz fotosinteze u rizosferu (mikropodručje na površini korijena). Zašto tako troše vrijedan resurs? Hranjenjem i „uzgajanjem” korisnih mikroorganizama. 

Kod uzgoja autoflower kanabisa u zemlji pomaže imati osnovno znanje o mikrobiologiji tla. U zemlji živi bezbroj vrsta bakterija i gljiva. Izlučivanjem glukoze iz korijena, biljke privlače organizme u rizosferu, gdje oni razlažu organsku materiju na hranjive tvari dostupne biljci. Veći organizmi (kao nematode i praživotinje) dolaze, jedu bakterije i gljive i izlučuju dušik u obliku pristupačnom biljkama. 

Sa svim ovim na umu, izuzetno je važno osigurati snažan izvor svjetlosti vašim automatima kako bi proizveli što više šećera fotosintezom. Na otvorenom sunce obavlja savršen posao. U zatvorenom treba izabrati snažno svjetlo da bi se fotosinteza povećala na optimalan nivo. Istražite nekoliko opcija ispod.

HPS

Sijalice visokog intenziteta su korišćene od samih početaka indoor uzgoja kanabisa i još uvijek su najčešći izbor zbog niske cijene i efikasnosti za kućne uzgajivače.

Sijalice su taman u dvije vrste: Metal Halide (MH) i High-Pressure Sodium (HPS), svaka za različite faze rasta zbog emitovanog spektra, i rezultati su veoma dobri. Prije par godina LED rasvjeta nije bila dovoljno dobra pa je uzgajivači nisu razmatrali jer je bila skupa i nije imala kvalitet kao današnje LED.

LED-ovi

LED rasvjeta je na tržištu nekoliko godina, u početku nije imala smisla ali je evoluirala i danas je najbolji izbor i za kućnu i za komercijalnu proizvodnju. Ove lampe mogu koštati i do 10x više nego sijalice ali daju puni svjetlosni spektar pa se, uprkos cijeni, dobijaju bolji rezultati i veći prinosi što se na kraju isplati.

Ima mnogo brendova i različitog kvaliteta, ali većina LED lampi troši i do 60% manje energije, a uzgajivači tvrde da biljke imaju više trihoma, pa ako to sebi možete priuštiti, definitivno je dobra opcija.

Svjetlo u vanjskom uzgoju

Ako uzgajate automate napolju, ne možete birati lampu, ali srećom – sunce je najbolji izvor svjetla pa nema potrebe da brinete o intenzitetu i spektar, ali morate biti sigurni da vaše biljke dobijaju dovoljno sunca da bi pravilno rasle i da bi cvjetovi lijepo nabubrili. Međutim, stvari nisu uvijek tako jednostavne. Morate sagledati više faktora: ako možete, presadite biljke na južnu stranu vrta jer sunce izlazi na istoku i zalazi na zapadu, a južna pozicija daje najviše svjetlosti. Po toj logici, na sjevernoj strani će biti u hladu većinom dana pa neće dobiti dovoljno svjetla da iskažu svoj puni genetski potencijal.

Prije nego što stavite biljke na najsvjetlije mjesto, morate uzeti u obzir i klimu. Ako živite u sjevernijim krajevima s hladnijim vremenom i kraćom sezonom, biljke će najbolje rasti na najizloženijem dijelu vrta. Ako ste južnije, previše sunca može oštetiti biljke, posebice u sušnim periodima. Stavite ih tamo gdje je bar malo hlada popodne. Ako nije moguće, koristite zaštitnu mrežu od sunca da zaštitite biljke od prekomjerne topline tokom najžešćih ljetnih dana.

2. Najbolja zemlja

Kod uzgoja automata u zemlji, postoji više mješavina koje mogu poboljšati podlogu, ovisno o uvjetima uzgoja – možete poželjeti više zraka ili bolje odvodnjavanje pa postoje razni aditivi za različite potrebe, ali svi će unaprijediti vašu zemlju i rast biljke.

Preporučujemo mješavinu zemlje, perlita i kokosovih vlakana za dovoljno odvodnje i zračenja – dobit ćete najbolju zemlju za automate. 

Postoje brojne kvalitetne gotove zemlje i komposti koji pomažu kanabis biljci u saksijama. Alternativno, vanjski uzgajivači mogu koristiti domaću zemlju ako ima dobar profil. Zemlje sa puno pijeska i mulja imaju dobru odvodnju i zračenje, ali slabo zadržavaju hranjive tvari, pa se one isperu brzo. Idealno je da vaša zemlja ima i određenu količinu gline, jer glina ima negativan električni naboj pa privlači pozitivno nabijene katione poput amonijaka, kalcija, magnezija i kalija – sve vitalne hranjive tvari. Ako vam zemlja nedostaje gline, možete je popraviti organskom materijom, kao što je kompost, koji takođe ima negativan naboj i još bolje zadržava katione.

Iako su ove tačke izuzetno važne za uspješan uzgoj kanabisa, svaki dobar uzgajivač zna da nije sve u zemlji – odnos pijeska, mulja i gline ima ključnu ulogu za strukturu, zračenje, odvodnju i kapacitet izmjene kationa. Ipak, organska materija u zemlji je vjerovatno najvažniji dio svake kvalitetne zemlje. Ova frakcija zemlje čine organske tvari u različitim fazama razgradnje – najčešće to su trule biljke, bilo one koje su završile životni ciklus ili koje je uzgajivač pretvorio u kompost ili malč.

Organska materija uključuje i stajnjak, odnosno biljke kroz životinjska crijeva (krave, konji, kokoši). Ti otpaci puni su hranjivih tvari za kanabis, uključujući makronutrijente kao što su dušik, fosfor i kalij, te mikronutrijente: bor, cink, mangan, željezo, bakar, hlor, molibden. Za razliku od sintetičkih gnojiva, ove tvari su vezane u raspadajućim biljkama i nisu odmah dostupne biljkama. Organska materija sadrži i žive mikroorganizme: bakterije, gljive, praživotinje i nematode. Oni razgrađuju mrtvu organsku materiju i oslobađaju hranjive tvari za biljku. Što zaključujemo iz ovoga? Da treba paziti kako na strukturu, tako i na život u zemlji kada uzgajate kanabis po organskim principima. 

3. Najbolje hranjive tvari

Hranjive tvari su još jedan važan faktor. Postoji mnogo proizvođača sintetičkih i organskih gnojiva koja daju slične rezultate, ali funkcioniraju drugačije i treba da odaberete ono što najbolje odgovara vašem uzgoju.

Sintetička gnojiva

Sintetička gnojiva su zapravo vještačka hranjiva izvučena iz minerala, sadrže određene omjere makro i mikronutrijenata, pa su laka za korištenje, samo ih izmiješate i zalijete biljku. Razlikuju se od organskih po tome što organska hranjiva održavaju živo tlo, dok sintetička direktno hrane korijen pa je lako pretjerati i izazvati deficite.

Sintetička gnojiva dolaze u obliku jonskih soli (sa električnim nabojem). Čim se primjene blizu korijena, preuzimaju ih korijenske dlačice ili se kationi zakače za glinu ili organske čestice. Pošto djeluju brzo, idealna su za hitno saniranje deficita. Međutim, jer su pokretna, lako se isperu iz lošijih zemljišta bez gline i organske materije. Sintetička gnojiva preskaču razgradnju organske materije (koju rade mikrobi), pa malo doprinose dugoročno zdravlju zemlje. 

Organska gnojiva

S druge strane, organska hranjiva potiču od živih izvora i održavaju korisne mikroorganizme u zemlji živima kako bi razvili simbiozu s vašom biljkom. Biljka ih hrani, a oni zauzvrat omogućavaju više vode i hranjivih tvari u trenutku kad biljka to treba.

Organska materija uključuje sve što je nekad bilo živo: malč od drveta, sijeno, slamu, stajnjak, biljne ostatke. Sve te supstance sadrže različite razine ugljika, dušika i drugih elemenata. Mikroorganizmi pokreću razgradnju i ciklus hranjiva, gljive i bakterije rastvaraju složene molekule na jednostavnije. Kako mikrobi troše dušik iz materijala, zadržavaju ga u svojoj biomasi i tako sprječavaju ispiranje. Kada uginu ili ih pojedu drugi organizmi, oslobađa se dušik u obliku amonijaka ili nitrata. Dodavanje organske materije znači sporije oslobađanje hraniva, ali se njima hrane korisni mikrobi i sve ostaje dostupno duže vremena u rizosferi. 

Organska gnojiva znaju biti skuplja, ali ih je relativno lako napraviti kod kuće. Možda vam treba malo vremena i truda dok to savladate, ali postoje razni načini da napravite vlastita organska hranjiva i tako ne samo da štedite već i učite o potrebama vaše biljke.

DIY organska hranjiva

Super zemlja

Super zemlja je tehnika pravljenja unaprijed obogaćene zemlje koja sadrži sve potrebno za automata od sjemena do berbe, a sastoji se samo od zalijevanja biljke kako bi mikroorganizmi obradili hranjiva i učinili ih dostupnim biljci.

Ne postoji posebna super zemlja samo za automate, važno je uraditi sve ispravno i možete je koristiti za bilo koju biljku!

Kompostiranje

Kompostiranje je slično super zemlji, ali se obično pravi od ostataka hrane nakon kuhanja i uglavnom se radi o zakopavanju ostatka hrane u vlažnu zemlju, tako aktivirate mikroorganizme i hranjive tvari postaju dostupne. Možete dodati i gliste da ubrzate proces – tehniku zvanu vermikompost. Kompostiranje je jednostavan i besplatan način za povećanje plodnosti prostora za uzgoj. Pretvarate kuhinjski otpad i vrtni otpad u crno zlato puno hraniva i mikroba. Postupak je jednostavan, ali može poći po zlu ako ne znate šta radite. Kod pravljenja kompostne hrpe najvažniji je balans zelenih i smeđih sastojaka. Zeleni materijali su bogati dušikom (trava, ostaci hrane, talog kafe, stajnjak), a smeđi materijali su bogati ugljikom (mrtvo lišće, karton, drvene strugotine). 

Kod gradnje kompostne hrpe, ciljajte 50% zelenih i 50% smeđih sastojaka. Slažite sloj na sloj. Ova ravnoteža pomaže u zračenju i odvodnjavanju, sprječava anaerobne uvjete i hrani različite mikrobe: bakterije više vole zelenu masu, gljive smeđu. Dva su načina kompostiranja: „vruće“ – svi sastojci idu odjednom, mikrobi odmah počinju raditi, treba često miješati da ne bi sve ubili, dobijete kompost u par sedmica. „Hladno“ kompostiranje traje do godine – dodajete materijal kako ga imate. 

KNF

KNF je još jedan način dobijanja minerala iz biljaka i povrća ali, za razliku od super zemlje i komposta, radi se o fermentiranju biljnog materijala koji sadrži hranjiva potrebna vašim biljkama za svaku fazu.

U ovoj tehnici na kraju dobijete nekoliko tečnih gnojiva za vegetativnu fazu, faznu cvjetanja, prirodne pesticide te prirodne izvore kalcija i magnezija – kao sintetička gnojiva, ali potpuno organska.

Za početak uzgoja automata u zemlji trebat će vam:

• Kvalitetno autoflowering sjeme
• Zemlja za cvijeće sa jednakim omjerom tresetne mahovine ili kokosovog treseta / coira, komposta, perlita, vermikulita (opcionalno), ili kupovni komercijalni mix
• Platnene saksije od minimalno 12 litara. 
• Kvalitetna svjetiljka poput HPS-a ili LED-a, ili barem 12 sati sunčeve svjetlosti za vanjski uzgoj. CFL lampu koristite u fazi klijanja
• Gnojiva za vegetativnu i fazu cvjetanja.

4. Klijanje

Klijanje kanabis sjemena je prilično lako. Možete sijati sjeme direktno u saksiju, ali ako nemate iskustva ili ste nestrpljivi kao i svi mi, potopite sjeme u običnu vodu na 24 sata. Često se pojavi mala primarna žila nakon dan, ali nije problem ako je ne vidite odmah.

Mnogi uzgajivači koriste turpiju da nježno ostružu sjeme, ali ako ste početnik, nemojte to raditi. Tanji omotač sjemena pomaže vodi da prodre i razvije se brže primarna žila. Stavite sjeme između vlažnih papirnih ubrusa 2–3 dana dok ne vidite dugu primarnu žilu. Zatim posadite sjeme u završnu saksiju i čekajte da probije kroz tlo.

Evo brzog videa o klijanju:

5. Sedmica 1

Prva sedmica je izuzetno važna za automate. NE koristite gnojiva u fazi klijanja pošto su biljke krhke. Možete ih spaliti i jedna greška sad može vas skupo koštati kasnije. Sjeme razvije dva kotiledona (ponekad 3) koji su zaobljeni kad se tek pojave.

Postoje proizvodi za klijance, ali nisu neophodni jer će biti u redu i bez njih. Na ovoj fazi možete koristiti CFL ili fluorescentna svjetla da klijanci ne izgore pod jakim svjetlima.

Mnogi uzgajivači jednostavno prilagode udaljenost svjetla da bi cijeli ciklus koristili jedan LED – od klijanja do berbe. Zalijevajte klijance umjereno i samo kad je skoro suho. Previše vode ili premalo može zaustaviti ili usmrtiti biljku, pa zalijevajte samo kad biljka treba.

Do kraja sedmice klijanci razviju barem dva lista pored kotiledona.

6. Sedmica 2

Kad klijanac razvije barem dva lista, možete koristiti gnojivo na četvrtinu jačine. Nastavite sa istom jačinom, ali stalno regulirajte pH između 5.8 i 6.5. Neki uzgajivači povećaju na pola, ali to ovisi o veličini biljke.

Ako vidiš više od 3–4 nodusa u sedmici 2, koristi gnojivo na pola jačine. Pažljivo prati biljke zbog pojave blokada ili deficita. Kao uvijek, zalijevaj samo kad je saksija skoro suha. Približi svjetlo ako biljka postaje izdužena. 

7. Sedmica 3

Već u 3. sedmici koristi gnojivo punom jačinom. Neke sorte poput LSD-25 traže dosta gnojiva, dok druge manje. Kad su autofloweri u pitanju, manje je više, tako da koristi punu jačinu samo ako su biljke dobro reagovale do sada.

Automati brzo prebole manjak hranjiva, ali dožive zastoj u slučaju predoziranja. Pazi na znakove nedostataka i zalijevaj po potrebi.

Ako ima više od 4-5 nodusa, možeš je „Toppati“ ili koristiti FIM. Obje metode uključuju odsjecanje vrha biljke radi više glavnih cvjetova. Svjetlo držite barem 50 cm udaljeno od vrha, a možeš i smanjiti na 45 cm ako se biljke previše izdužuju.

8. Sedmica 4

Sada je biljka stara mjesec i, ako je zdrava, naglo raste. Koristi gnojivo punom jačinom. Dobro je započeti trening tehniku kao što je LST u 4. sedmici, a možeš i ranije ako je biljka već velika.

Većina automata pokazuje spol u 4. sedmici, ali neke i kasnije. Nastavi zalijevanje i koristi gnojivo za vegetativnu fazu. Ako koristiš dvo-komponentno gnojivo, koristi samo „Grow“ + mikrohraniva.

9. Sedmica 5

Sad već vidiš više pistila, pa počni sa Bloom gnojivom koje daje fosfor i kalij, a to pomaže biljci u razvoju i debljanju cvjetova.

Zalijevaj po potrebi i provjeravaj ima li deficita. Pogledaj naličje listova za paučine grinje. To treba raditi od prve sedmice radi prevencije. Počni pripremu trening tehnika kao što je ScrOG za veći prinos.

10. Sedmica 6

Biljka sada može naglo izrasti. Već bi trebao koristiti Bloom gnojivo. Obavezno koristi CalMag ili pripravke s kalcijem i magnezijem.

CalMag je dobro koristiti od početka, ali sad kad biljka razvija cvjetove, mikro i makro vrijednosti su još važnije. Ako koristiš sijalice, povećaj crvenu svjetlost tokom cvjetanja.

11. Sedmica 7

Nastavi sa Bloom gnojivom. Dodatni proizvodi za cvjetove mogu se koristiti već od pre-cvjetanja. 

Donji dijelovi biljke trebaju također svjetlost, pa koristi trening tehnike kao tie-down. Biljka prestaje rasti u visinu i sad se fokusira na formiranje cvjetova.

12. Sedmica 8

Zalijevaj po potrebi i samo pazi da biljke budu zadovoljne. Ovisno o sorti, tvoja grow šator će snažno mirisati. Najbolje je koristiti filtere s ugljem da prikriješ miris koliko možeš.

Ako nemaš mjesta za ugljeni filter (ili si outdoor), koristi neutralizatore mirisa ili sadi prateće biljke – aromatične vrste koje maskiraju miris kanabisa.

13. Sedmica 9

Listovi će početi žutjeti, ali ne bi trebali otpasti skroz. To je prirodno, možeš nastaviti s Bloom gnojivom i drugim suplementima.

To se događa jer vaša biljka zna da je skoro završila s cvjetanjem i uskoro ugine.

14. Sedmica 10

Sad je važno pratiti boju pistila. Trebao bi započeti ispranje podloge obilnim zalijevanjem za uklanjanje soli.

Na primjer, ako koristiš saksiju od 20L koristi 60L vode za ispiranje. Listovi će uglavnom biti žuti, ali to je očekivano. Flushing poboljšava okus cvjetova.

Neki ne rade flushing, ali je preporučeno kako bi se izbjegao grub okus pri pušenju. Naravno, curing će također poboljšati okus, ali flush ne treba ignorisati. Nastavi flush bar 2–3 dana da ispereš soli.

Berba ovisi o ličnoj procjeni. Neki beru kad je 60% trihoma jantarno. Ako čekaš da svi trihomi postanu jantarni, cvjetovi će biti veoma sedativni.

Ako bereš previše rano, kad je većina pistila bijela, cvjetovi će biti vrlo psihoaktivni. Najbolje je čekati da barem 60% trihoma bude jantarno. Koristi lupu da provjeriš kad je 60–70% trihoma mutno.

15. Berba

Slobodno uberi cvjetove čistim i steriliziranim makazama. Donje cvjetove ostavi na biljci da i dalje rastu. Sekvencijalna berba daje veći prinos. Sušenje i curing cvjetova su izuzetno važni dijelovi procesa.

To je otprilike kako uzgajate automate od sjemena do berbe. Jasno je da su kvalitetna sjemena neophodna za uspješan ciklus bez problema.

16. Zaključak

Uzgoj automata u zemlji je jeftin i efikasan način uzgoja kanabisa – kombinacijom dobre genetike, hranjiva i uvjeta, lako ćete dobiti vrhunske cvjetove uz minimalan trud.

Ako vam je zemlja omiljeni medij, podijelite savjete i trikove s ostalim uzgajivačima, ostavite komentar ispod članka!