Plijesan na biljkama kanabisa: Sve što trebate znati

• 1. Šta je plijesan?
• 2. Idealni uvjeti za prevenciju plijesni
• 3. Plijesan na kanabisu
• 4. Botritis
• 4. a. Identifikacija
• 4. b. Prevencija
• 4. c. Tretman
• 5. Pepelnica
• 5. a. Identifikacija
• 5. b. Prevencija
• 5. c. Tretman
• 6. Trulež korijena
• 6. a. Identifikacija
• 6. b. Tretman
• 7. Plijesan na ubranim cvjetovima kanabisa
• 8. Zdravstveni rizici povezani s pljesnivim kanabisom
• 9. Najbolje sorte kanabisa otporne na plijesan
• 10. Zaključak

Ako želite lagan ciklus uzgoja bez glavobolje, neophodno je da učinite sve što možete kako biste izbjegli pljesnivu marihuanu. Od provjere i prilagođavanja uvjeta uzgoja do primjene fungicida kao prevencije. Plijesan se može pojaviti tokom vegetacije, cvatnje i čak nakon berbe, čineći cvjetove nesigurnima za pušenje, inficirajući okolne biljke pa čak i ubijajući vaše sjemenke kanabisa. Zato je ovdje sve što trebate znati o plijesni na biljkama kanabisa, od identifikacije do prevencije i tretmana.

1. Šta je plijesan?

Plijesan je gljiva koja raste u višestaničnim nitima (tzv. hife), a postoji nekoliko različitih vrsta gljiva koje rastu iz hifa, što rezultira pahuljastim izgledom, gotovo uvijek bijele, ali ponekad sive boje, što je rezultat micelija (mase nastale od hifa). 

Pahuljasta ili prašnjava tekstura koju često primijetite ne samo na kanabisu, već i na svim vrstama biljaka i hrane, uzrokovana je sporama koje nastaju na krajevima hifa, a to su spore koje vidite kada vaša biljka bude zaražena plijesni.

Borba s plijesni na kanabisu je najgora noćna mora svakog uzgajivača jer su spore toliko lagane da ih i lagani vjetar može prenijeti s jedne biljke na drugu, kontaminirajući cijeli uzgoj za samo nekoliko dana ili sati. Kao što je spomenuto, plijesan podrazumijeva nekoliko vrsta gljiva, ali na kanabisu postoji nekoliko onih na koje trebate posebno obratiti pažnju:

Postoji nekoliko načina da tretirate i spriječite ove vrste plijesni, ali najbolji način je održavati dobre uvjete uzgoja. Oni će se razlikovati zavisno o fazi rasta vaše biljke, zbog čega se preporučuje imati termo-higrometar da biste pratili vlažnost i temperaturu. Dakle, koji uvjeti su potrebni da biste izbjegli plijesan?

2. Idealni uvjeti za prevenciju plijesni

Provjera i podešavanje uvjeta uzgoja je najbolji način da spriječite plijesan u prostoru za uzgoj, što može biti teško bez odgovarajuće opreme. Ako nemate potrebnu opremu, ne brinite, dokle god su vaši uvjeti blizu 20-24°C i 55-60% relativne vlage, ne bi trebalo biti problema. Rast van tih okvira ne znači da će vaše biljke odmah dobiti plijesan, ali to je dobra smjernica gdje bi uvjeti trebali biti.

Pored uvjeta uzgoja, evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da postignete idealne uvjete.

Savjeti za prevenciju plijesni u zatvorenom

• Oscilirajući ventilatori pomažu cirkulaciji zraka, sprječavaju ustajali zrak i smanjuju šanse da spore plijesni padnu na vaše biljke.
• Ako imate problema s održavanjem nivoa vlage, nabavite odvlaživač zraka!
• Održavajte prostor za uzgoj čistim! Čišćenje uginulih listova i ostalih ostataka smanjuje mogućnost rasta gljiva oko biljaka.
• Ispušni ventilator omogućava izmjenu zraka i uklanja spore plijesni ako ih ima.

Savjeti za prevenciju plijesni na otvorenom

• Plastenik pruža zatvoreni prostor i omogućava vam da kontrolišete uvjete uzgoja s ventilatorima i grijačima.
• Uzgojite sorte sa visokom otpornošću na štetočine i plijesan, što vam omogućuje da ih prepoznate i riješite problem prije nego što bude kasno.
• Uzgajajte u teglama jer ih možete premještati u slučaju lošeg vremena.
• Ako uzgajate direktno u zemlji, prekrijte biljke plastičnom folijom da ih zaštitite od jake kiše.
• Plijesan voli vlagu pa biljke stavite na mjesto gdje ima što više sunca.

3. Plijesan na kanabisu

Plijesan se može pojaviti u bilo kojoj fazi ciklusa uzgoja, pa čak i tokom procesa sušenja i sazrijevanja. To je zato što gljive trebaju specifične uvjete za razvoj. Plijesan je gljiva koja može zahvatiti biljke kanabisa kada se čuvaju u toplim i vlažnim uvjetima. Može se tretirati fungicidima ili domaćim preparatima i spriječiti kontrolom okoline, ali jer truli listove, korijen ili cvjetove, može biti neizlječiva ili vrlo teško izlječiva.

Također, plijesan proizvodi spore (a spora ionako ima dosta u zraku gdje god da idete). Spore plijesni se mogu zadržati na odjeći i tako se unijeti u prostor za uzgoj. Potrebna im je samo vlaga i nešto viša temperatura da počnu razvoj. Preporučujemo da održavate čistu sredinu za uzgoj, čak i ako nikad niste imali plijesan ili gljivice, to je odlična prevencija. 

4. Botritis

Botritis (poznat i kao trulež cvjetova ili siva plijesan) je vrsta gljive koja napada biljke općenito. Na kanabisu se razvija unutar cvjetova i polako raste prema van, što ga čini teškim za otkriti u ranim fazama. Ako ste se pitali kako izgleda plijesan na weedu, evo primjera.

Trulež cvjetova se lakše javlja prilikom uzgoja na otvorenom, ali može pogoditi i uzgoj u zatvorenom ako se ne kontrolišu temperatura i vlažnost. Može se javiti i tokom sušenja i prilikom sazrijevanja. Ako cvjetovi nisu pravilno osušeni, mogu zadržati vodu, što povisuje vlažnost u tegli za sazrijevanje i dovodi do razvoja plijesni.

Identifikacija

Ako ne vidite znakove plijesni ali primjećujete da se listovi suše ili mislite da cvjetovi ne rastu pravilno, može se raditi o gljivicama koje se počinju razvijati unutar cvjetova. 

Ako primijetite neki od ovih simptoma, pokušajte pogledati unutar cvjetova. Unutrašnjost treba biti iste boje kao vanjski dio, ako vidite smeđe ili sive fleke, najvjerovatnije je riječ o truleži cvjetova.

Prevencija

Ova gljiva se razvija u toplim i vlažnim uvjetima. Da biste je izbjegli, važno je imati dobar prostor za uzgoj. Osigurajte dobro strujanje zraka, prilagodite vlagu za svaku fazu rasta, izbjegavajte nagle promjene temperature i održavajte prostor čistim.

U prostoriji za sušenje, kako biste spriječili trulež cvjetova, preporučuje se relativna vlažnost oko 60% i temperatura od 20-25°C. Ovo se postiže ne samo kontrolom okoline već i obrezivanjem ili tehnikama LST za prozračnost grana. Uz pravilnu primjenu ovih metoda, možete očekivati zdravu biljku kroz cijeli ciklus uzgoja.

Tretman

Ako su vaši cvjetovi jako zahvaćeni i dalje ih možete tretirati, iako trebate znati da to omogućava samo dovršetak ciklusa i neće ukloniti trulež. Opća preporuka je da odstranite biljku s plijesni kako biste izbjegli kontaminaciju ostalih biljaka. 

Ako ipak želite spasiti zaraženu biljku, smanjite vlagu i temperaturu da usporite razvoj plijesni. Zatim prskajte zahvaćene cvjetove sprejom protiv plijesni. Ako plijesan nastavi rasti, cvjetovi će postati gnjecavi i potpuno sivi. Tada ih treba ukloniti, a ako je situacija loša, biljku odstranite iz prostora za uzgoj ili je bacite.

Imajte na umu da zahvaćeni cvjetovi mogu biti toksični i ne smiju se konzumirati!

5. Pepelnica

Pepelnica je vrsta gljive koja se najprije pojavljuje na površini listova. Novim uzgajivačima može izgledati kao trihomi, ali će se proširiti po cijeloj biljci.

Ova gljiva je bijeli prah koji može potpuno prekriti vašu biljku, osobito listove, onemogućujući fotosintezu i na kraju usmrtiti biljku zbog manjka energije.

Kao i trulež cvjetova, pepelnica stvara spore koje se lako šire u zatvorenom i na otvorenom. Potrebni su vrlo specifični uvjeti za njen razvoj. 

Identifikacija

Kada pepelnica počinje rasti, može je biti teško uočiti. Možda ćete vidjeti male kvržice na listovima, ali pošto su suptilne, najvjerovatnije ćete je prepoznati tek kada se bijeli prah pojavi na listovima.

Bijeli prah će početi prekrivati listove dok više ne budu mogli upijati svjetlost; kad dođe do te točke, listovi se smežuraju, požute, posmeđe i na kraju odumru. Pepelnica raste sporo, ali može brzo preuzeti cijelu biljku, pa ako je ne prepoznate na vrijeme, reagirajte čim uočite bijeli premaz na listovima.

Prevencija

Kao što je već rečeno, gljive rastu u vrlo specifičnim uvjetima, pa je najbolja prevencija održavanje dobre mikroklime. Ovo zajedno s minimalnim obrezivanjem ili LST tehnikama će je učinkovito spriječiti. Uzgajivači koji koriste folijarna gnojiva trebaju biti pažljivi, jer kapljice vode na listovima lako izazivaju pepelnicu.

Tretman

Pepelnicu je nešto lakše tretirati. Prvo prilagodite temperaturu i vlažnost u prostoru, uklonite zaražene biljke, te pregledajte ostale jer se spore šire vrlo lako. Ako je stanje biljke loše, odstranite zaražene listove i cvjetove i poprskajte bilo kojim fungicidom po izboru.

Zapamtite, sve što prskate na biljku može uticati na miris, okus i kvalitet cvjetova, zato birajte organske proizvode ili sami izradite preparat kod kuće.

Pomiješajte 35ml jabukovog octa s 1L vode ili pomiješajte 400ml mlijeka s 600ml vode i time poprskajte biljku protiv pepelnice. Imajte na umu da ove metode ponekad mogu zakazati, pa ih koristite samo kod ranih stadija zaraze gljivicama.

6. Trulež korijena

Trulež korijena slična je truleži cvjetova, ali se događa na korijenu. Nastaje u zemlji ako dobijete grinje gljivica ili ako previše zalijevate kroz duži period, ali je češća u hidroponskim sistemima.

Trulež korijena teško je prepoznati kad uzgajate u zemlji, jer korijen nije vidljiv. Čak i iskusni uzgajivači ponekad to primijete tek kada biljka više ne može biti spašena.

Identifikacija

Trulež korijena je lako prepoznati, kao i trulež cvjetova – korijen počinje smeđiti i postaje gnjecav. Ali korijen možete vidjeti jedino ako biljku izvadite iz zemlje.

Kada korijen počne truliti, biljka pokazuje simptome prekomjernog zalijevanja, nedostatke, uvijanje listova ili druge simptome koje mogu zavarati. Prevencija: Ne samo da trebate održavati dobre uvjete za rast, već i spriječiti pretjerano zalijevanje, jer to privlači štetnike poput grinja gljivica i može ugušiti korijen, uzrokujući trulež.

Tretman

Trulež korijena se u većini slučajeva ne tretira jer sigurno utiče na rast biljke, i najčešće je rješenje odstranjivanje biljke. Opće je mišljenje da se biljka s ozbiljnom truleži korijena ne isplati spašavati jer se korijen neće potpuno oporaviti. Ako ipak želite pokušati, korijen operite mješavinom 5-10ml sode bikarbone ili 10ml izbjeljivača na 1L vode.

7. Plijesan na ubranim cvjetovima kanabisa

Došli ste do kraja uzgoja i uspjeli izbjeći sve plijesni tokom cijelog perioda rasta. Svaka čast! Zaista, spriječiti plijesan na vašem uzgoju je pravi uspjeh. Čak i najiskusniji uzgajivači ponekad naprave grešku, a neka od tih grešaka može uništiti cijeli uzgoj truleži cvjetova ili korijena.

Ali samo zato što ste prošli kroz uzgoj ne znači da možete biti opušteni. Plijesan na biljkama kanabisa se može pojaviti i nakon berbe, pa je važno poduzeti odgovarajuće mjere skladištenja kako biste to spriječili. Prva stvar o kojoj trebate razmisliti nakon rezanja biljaka je hoćete li ih rezati mokre ili suhe. 

Koja je razlika između mokrog i suhog trimanja?

Mokro trimanje je kada odmah uklonite što više biljnog materijala nakon rezanja biljke. Razlozi zbog kojih uzgajivači odaberu mokro trimanje su:

• Mokro trimanje značajno smanjuje šanse razvoja plijesni tokom sušenja cvjetova. 
• Zahvaljujući manjoj količini biljnog materijala, cvijetovi brže suše nego kad svi listovi ostanu uz njih.
• Većina uzgajivača odabire mokro trimanje ako ima problema s kontrolom temperature i vlage u prostoriji za sušenje.

Ipak, mokro trimanje ima i neke mane:

• Neuredno je i traje puno duže od suhog trimanja.
• Zbog toga što je materijal svjež, a trihomi ljepljiviji, škare se brže zaprljaju smolom.

Suhim trimanjem ostavlja se većina materijala na biljci tokom sušenja, a reže se tek kad biljka potpuno presuši. Zašto uzgajivači odabiru suho trimanje:

• Što se kanabis duže suši, cvjetovi su potentniji i ukusniji (do određene granice).
• Kako je već rečeno, suho trimanje je lakše od mokrog trimanja.
• Lakše je skupiti ‘šećerne’ listove za dalju obradu ako su prethodno osušeni.
• Smanjuje se šansa da vam pladanj za obrezivanje bude gnjecav od mokrih trihoma.

Koja temperatura i vlažnost je idealna za sušenje?

Želite da vam cvjetovi suše polako. Ako prebrzo, rizikujete da uništite vrijedne spojeve u trihomima koje želimo proizvesti. Trihomi i kanabinoidi su osjetljivi i trebaju istu pažnju kao i usjev dok raste. Za najkvalitetnije sušenje i minimalan rizik od plijesni, temperatura treba biti između 18-21°C, a vlažnost ne prelaziti 58%. Ako držite vlagu između 50 i 55%, na pravom ste putu. U ovom rasponu temperature i vlage, cvjetovima treba 7-10 dana za potpuno sušenje, što je idealno.

Treba osigurati i dovoljnu izmjenu zraka u prostoriji za sušenje, ali bez direktnog strujanja zraka po cvjetovima. Direktan zrak iz ventilatora ili klime može loše uticati na jačinu i ukus cvjetova, pa to treba svesti na minimum. Kad su ovi uvjeti ispunjeni, dobit ćete savršeno suhe biljke, bilo da ste radili mokro ili suho trimanje.

Kako odlučiti između mokrog i suhog trimanja

Odluka najviše zavisi od vaših mogućnosti kontrole uvjeta u prostoriji za sušenje. Ako možete savršeno kontrolisati temperaturu i vlagu, nema straha od plijesni i možete ostaviti biljku cijelu i trimati nakon sušenja. Ako živite u toploj i vlažnoj klimi, mokro trimanje je sigurniji izbor, tako ćete najbolje zaštititi svoj trud od razvoja plijesni tokom sušenja.

Šta nakon što završi proces sušenja?

Kada su cvjetovi osušeni, spremni su za staklenke za sazrijevanje. Čekaj, zar moji cvjetovi nisu spremni za konzumaciju odmah nakon sušenja? Naravno da možete pušiti svoje cvjetove sada i trebali bi biti okusa. Ali ako želite najbolji mogući efekt od svog uroda, sačekajte još nekoliko sedmica. Sazrijevanje kanabisa je slično kao odležavanje whiskeya – samo što traje kraće. Terpenski profil još uvijek sazrijeva i bit će potpuno spreman nakon nekoliko sedmica u hermetičkoj posudi na sobnoj temperaturi, zaštićeno od svjetlosti.

Oprez, rizik od plijesni nije nestao. Osušeni cvjetovi u svojim stabljikama još sadrže malo vlage, koja polako isparava tokom sazrijevanja. Da biste spriječili plijesan, tegle obavezno otvarajte (‘črknite’) najmanje jednom dnevno tokom prve sedmice, a zatim tri puta sedmično. Ako osjetite i blagi miris amonijaka, odmah izvadite cvjetove i vratite ih na sušenje – to je prvi znak pojave plijesni. Ako ikad primijetite znakove plijesni tokom sušenja ili sazrijevanja, odmah uklonite te cvjetove kako biste spriječili širenje na ostatak uroda.

8. Zdravstveni rizici povezani s pljesnivim kanabisom

Kanabis kontaminiran plijesni nikada ne treba konzumirati, bez obzira na količinu plijesni, vrstu, ili način konzumacije (pušenje, vaping, edibles, ekstrakti). Ovo je posebno važno za korisnike s respiratornim problemima i slabim imunitetom. Korisnici kanabisa s oslabljenim imunitetom mogu biti ozbiljno ugroženi ako konzumiraju pljesnivu travu. Zabilježeni su čak i slučajevi hospitalizacije, iako smrtnih slučajeva nije bilo. Prema nekim istraživanjima, do 20% uzoraka kupljenih u kalifornijskim dispensarima 2019. imalo je neki oblik gljivične ili bakterijske kontaminacije. Dispensari su regulisano tržište, pa ne želimo zamisliti kakvi su brojevi na crnom tržištu. Ovaj problem nije bio toliki dok nije zaživjela industrijska proizvodnja kanabisa i legalizacija (barem u SAD-u). Većina malih uzgajivača zna da je teško boriti se protiv plijesni čak i sa nekoliko biljaka, a kamoli na velikim farmama. Što je veći uzgoj, teže je održati čistu i sterilnu okolinu i odgovarajuće mikroklimatske uvjete.

Što imate više biljaka, teže je kontrolisati strujanje zraka, vlagu i pravu temperaturu. I to je jedan od dobrih razloga da uzgajate vlastite biljke, jer možete imati potpunu kontrolu – od klijanja sjemenki, do berbe, sušenja i sazrijevanja. Ako imate astmu ili respiratorne probleme, rizik je za vas veći nego za ostale. Uvijek prije konzumacije vizualno provjerite ima li znakova plijesni. Neki od mogućih neželjenih reakcija kod konzumacije zaraženog kanabisa su:

• Alergijske reakcije (blage do teške)
• Bol u prsima
• Piskanje pri disanju
• Kratkoća daha
• Jak kašalj
• Nadražene oči
• Gubitak pamćenja
• Malaksalost, nizak nivo energije
• Povišena temperatura

Ako mislite da ste konzumirali pljesnitu travu, evo šta trebate uraditi. Ako još imate kanabisa, pažljivo provjerite ima li vidljivih znakova plijesni. Ne paničite, za većinu korisnika nema razloga za veliku zabrinutost. Ako ipak imate ozbiljnu reakciju, najbolje je posavjetovati se sa medicinskim stručnjakom. Ako nemate izražene respiratorne smetnje nema potrebe za hitnim intervencijama, ali pratite simptome i kontaktirajte doktora ako se pogoršaju.

9. Najbolje sorte kanabisa otporne na plijesan

U FastBuds-u od početka težimo da cijela naša ponuda sjemenki i sorti ima visok stepen otpornosti na plijesan. Autoflowering sorte uglavnom posjeduju visoku prirodnu otpornost na plijesan. Ovo zahvaljujući Ruderalis nasljeđu koje dijele sve auto-cvjetajuće sorte. Cannabis Ruderalis je podvrsta Cannabis Sativa, sa zanimljivim svojstvima, uključujući urođenu otpornost na gljivice i štetnike. Naziv "Ruderalis" dolazi od njemačke riječi "ruderal" – što je pojam za bilje uz ceste. Ovo outdoor nasljeđe omogućava auto-cvjetajućim biljkama kanabisa veoma jaku prirodnu obranu od plijesni. No to ne znači da nema sorti koje su u tome još bolje od drugih.

10. Zaključak

Relativno je teško razviti gljivice na biljkama ako rastu u dobrim uvjetima, ali je neophodno znati prepoznati plijesan na svom kanabisu. Održavati dobre uvjete može djelovati jednostavno iskusnim uzgajivačima, ali je novi uzgajivačima često veliki izazov, posebno u zemljama gdje je teško pronaći opremu za uzgoj. Ako vam je dosta plijesni na biljkama, preporučujemo otpornije sorte, poput naše Gorilla Cookies Auto.

Preporučujemo i svakodnevno pregledavanje biljaka te brzo djelovanje pri pojavi prvih znakova problema. Čak i ako uspijete tretirati plijesan, ona utiče na finalni prinos i može narušiti aromu, miris i efekt, pa je prevencija uvijek najbolja opcija. Ako imate savjete i trikove za prevenciju plijesni, slobodno ih podijelite s ostalim uzgajivačima u komentarima ispod!