Ishrana kanabisa: Šta su mikronutrijenti

• 1. Šta su mikronutrijenti?
• 1. a. Brzo ćemo proći kroz osnovne makronutrijente potrebne za gajenje kanabisa
• 2. Mikronutrijenti
• 2. a. Bor (b)
• 2. b. Hlor (cl)
• 2. c. Bakar (cu)
• 2. d. Gvožđe (fe)
• 2. e. Mangan (mn)
• 2. f. Molibden (mo)
• 2. g. Cink (zn)
• 3. Preporučene količine mikronutrijenata
• 4. Prehranjivanje i nedovoljno hranjenje
• 5. Usvajanje nutrijenata i ph dostupnost
• 6. Zaključak

Ovi nutrijenti, poznati i kao „tragovi elemenata“ zbog veoma male količine koja je potrebna, ključni su za rast semena kanabisa, baš kao i makronutrijenti. Iako je potrebna količina 10 puta manja (ili više) nego kod makronutrijenata, oni su od suštinske važnosti za razvoj biljke. Baš kao i kod ljudi, biljkama je potreban određeni spektar nutrijenata kako bi izvršile osnovne fiziološke funkcije. Kada konzumiramo salatu ili drugi hranljiv obrok, naše telo raspoređuje minerale koje smo uneli kroz vaskularni sistem.

Biljke poseduju sličan, iako manje složen sistem isporuke nutrijenata. Unutar stabljika i grana, biljke imaju dva cevasta kanala: ksilem i floem. Dok floem vodi nutrijente iz lišća prema korenu, ksilem omogućava kretanje vode i minerala od korena ka ostatku biljke. Većina uzgajivača kanabisa najviše pažnje pridaje količini azota, fosfora i kalijuma koje njihove biljke unose. Međutim, postoji i velika grupa minerala, poznatih kao mikronutrijenti, koji igraju izuzetno važnu ulogu za zdravlje, razvoj i produktivnost biljaka. 

1. Šta su mikronutrijenti?

Mikronutrijenti su minerali neophodni za rast biljaka koji se koriste u manjim količinama. Čak iako su potrebni i do 10 puta manje od makronutrijenata, mikronutrijenti takođe mogu izazvati simptome povezane sa nedostatkom nutrijenata i izuzetno su važni da biljka bude zdrava i proizvede guste cvetove.

Mikronutrijenti se nalaze u vodi iz česme. Dakle, u zavisnosti od izvora vode, možda nećete morati da ih dodajete posebno. Ipak, ne postoji način da to precizno znate, osim ako ne izmerite ukupno rastvorene čestice (TDS) pomoću merača. Oni su od suštinske važnosti za biljku kanabisa, iako su potrebni u manjim količinama nego makronutrijenti. Njihova uloga je da „podrže“ makronutrijente u građenju strukture i pripreme biljke za uspešnu fazu cvetanja. Imajte na umu da filtriranjem vode uklanjate sve minerale, pa ćete morati da dodate mikronutrijente u svoju prihranu.

Generalno, mikronutrijenti su ključni za zdravlje biljke. Ali, pošto biljke kanabisa zahteva ove minerale u veoma malim količinama, nedostaci su relativno retki. Mnoge baštenske zemlje sadrže ove supstance, posebno ako su dobro održavane i plodne. Ipak, neki uzgajivači namerno dodaju mikronutrijente kako bi potpuno izbegli moguće nedostatke i dali svom bilju dodatnu prednost. Ponekad uzgajivači primenjuju mikronutrijente kao što su gvožđe i mangan kao folijarni sprej radi bolje apsorpcije. Mikronutrijenti imaju više različitih uloga, a mnogi od njih deluju kao koenzimi. To znači da se vežu za aktivna mesta određenih enzima i pomažu u hemijskim reakcijama. Biljke stvaraju ove velike proteine kako bi olakšale metabolizam i koristile energiju.

Brzo ćemo proći kroz osnovne makronutrijente potrebne za gajenje kanabisa

Tri su glavna nutrijenta koja su svim biljkama potrebna za zdrav rast. To su azot (N), fosfor (P) i kalijum (K), i oni čine osnovu zdravlja i rasta svih biljaka. Svako đubrivo (bez obzira na oblik) prikazuje NPK odnos kako bi korisnik razumeo njegov sastav. Azot je izuzetno važan za sve faze rasta tokom životnog ciklusa kanabisa, a naročito za vegetativnu fazu. On čini većinu hlorofila, pa je apsolutno neophodan za fotosintezu. Azot je takođe deo aminokiselina koje grade proteine u biljkama i igra glavnu ulogu u stvaranju ATP-a.

Fosfor je još jedan esencijalni makronutrijent za sve biljke. On je glavni za rani razvoj korena, otpornost na bolesti, formiranje cvetova i stabilnost stabljike, između ostalog. Kalijum je poslednji glavni makronutrijent, a njegova najvažnija uloga je osmoregulacija i pokretanje ATP proizvodnje. Osmoregulacija je način na koji biljka reguliše količinu vode i soli kontrolisanjem stoma (otvora na listovima biljke). Tu su još dva sekundarna makronutrijenta koja ćemo ukratko pomenuti: 

Kalcijum (Ca)

Kalcijum je ključna komponenta ćelijskih zidova i ukupne strukture biljke. Bez kalcijuma novi rast je usporen, a prethodni razvoj pokazuje rđe i uvijene listove. Takođe je neophodan za međučelijsku komunikaciju prilikom regulacije hormona i enzima. Pošto ima toliku ulogu u zdravlju biljke, smatra se esencijalnim nutrijentom. Osim doprinošenja građenju strukture, kalcijum ima i funkciju fizičke zaštite od patogena.

Sumpor (S)

Sumpor ima važnu ulogu u nastanku hlorofila (zajedno s azotom). Potrebna je i za proizvodnju aminokiselina, proteina, određenih enzima i vitamina. Bez odgovarajućeg nivoa sumpora, biljke su mnogo manje otporne na razne bolesti.

2. Mikronutrijenti

Tragovi elemenata su grupa minerala koji su potrebni u gotovo nevidljivim količinama. Najčešći su više od 20 elemenata i imaju različite uloge u životnom ciklusu biljke. To su:

Bor (B)

U kombinaciji sa Kalcijumom, bor je neophodan za fazu cvetanja, odgovoran je za deobu ćelija i važan je element u strukturi ćelijskih zidova. Zanimljivo je da visoki nivoi kalcijuma, kalijuma i azota mogu uticati na dostupnost bora. Analize zemljišta koje pokažu povećane nivoe ovih nutrijenata obično motivišu uzgajivače da dodaju više bora kako bi njihove biljke lakše došle do ovog ključnog mikronutrijenta. Nasuprot tome, zemljišta sa veoma malo kalcijuma omogućuju više bora, što može izazvati i toksičnost u ozbiljnim slučajevima. 

Hlor (Cl)

Hlor je potreban u veoma malim količinama i pomaže ne samo otvaranju i zatvaranju biljnih pora (omogućujući biljci da „diše“), već i održava listove čvrstim i jakim.

Bakar (Cu)

Bakar je aktivator enzima. Pomaže ubrzavanju fotosinteze i podržava vaskularno tkivo biljke kanabisa. Nedostatak bakra može nastati iz više razloga. Na primer, simptomi deficita bakra češći su u zemljištima bogatim organskom materijom i onima sa puno peska, jer se iz ovih podloga bakar lako ispira. Ipak, organska materija i pesak mogu imati pozitivnu ulogu u zemljištu ako su u optimalnim količinama.

Gvožđe (Fe)

Ovaj mineral je odgovoran ne samo za stvaranje energije, već je važan i u sinstezi hlorofila, koji daje biljci bogatu zelenu boju.

Mangan (Mn)

Mangan je direktno povezan sa zdravljem biljke. Ovaj mineral pomaže u zaštiti korena od patogena i pomaže apsorpciju azota.

Molibden (Mo)

Molibden se koristi u veoma malim količinama i pomaže u formiranju proteina.

Cink (Zn)

Cink je takođe potreban u malim količinama, ali je izuzetno važan za kanabis. Ovaj mineral učestvuje u izgradnji hormona rasta i povezan je sa razmakom između internodija.

3. Preporučene količine mikronutrijenata 

Iako su potrebni u vrlo malim količinama, nedostatak bilo kog od ovih nutrijenata može izazvati ozbiljne nedostatke i probleme u rastu.

Imajte na umu da ovi brojevi predstavljaju ppm vrednosti za ceo životni ciklus kanabisa i treba ih prilagoditi prema znakovima koje biljka pokazuje.

4. Prehranjivanje i nedovoljno hranjenje

Iako su mikronutrijenti potrebni u manjim količinama, nedovoljno ili preterano unošenje može izazvati nedostatke, baš kao i kod makronutrijenata. Razlog je što su, iako se manje troše, ipak neophodni kanabisu i direktno podržavaju procese makronutrijenata.

Potrebno je da znate koji su minerali prisutni u vašoj prihrani i u kojoj količini. Potrebno je izmeriti rastvor i dodati one minerale koji nedostaju ako želite da uzgajate 100% zdravu biljku.

5. Usvajanje nutrijenata i pH dostupnost

pH vrednost supstrata za uzgoj pokazuje koliko je medijum kiseo ili bazan. Supstrat sa pH vrednošću manjom od 7.0 smatra se kiselim, dok je iznad 7.0 bazan. Idealni opseg pH vrednosti zavisi od stila uzgoja kanabisa. Uzgoj u zemljištu ima pH između 6 i 6.8, dok svi soilless načini uzgoja (uključujući aeroponiku, hidroponiku i gajenje u kokos vlaknima) treba da imaju pH između 5.5 i 6.5. A kakve to veze ima sa usvajanjem nutrijenata?  Ako pH nije u odgovarajućem opsegu, biljke neće moći da iskoriste dostupne nutrijente, bez obzira na nivo nutrijenata.

Ovaj problem se ponekad naziva zaključavanje nutrijenata, i može se javiti i usled preteranog hranjenja kod pravilnog pH-a. Redovno proveravajte pH ako gajite u zemljištu ili supstratu sličnom zemljištu (npr. kokos vlaknima). To možete učiniti merenjem pH vrednosti otpadne vode tokom zalivanja ili korišćenjem pH testera za zemlju. Ako gajite hidroponski, dovoljno je besprekorno umočiti tester u hranjivi rastvor i otpadnu vodu.

Pre svake prihrane proverite i pH i TDS ili EC vaše vode za zalivanje. Dovoljan je samo jedan neizbalansiran obrok da izazove velike probleme i možda uništi sav trud koji ste uložili kako bi biljke bile jake, zdrave i živopisne. Nedostaci i bolesti teško se otkrivaju i još teže leče. Dajte sebi najbolju šansu da proizvedete vrhunski cvet i visoke prinose — odvojite vreme, izmerite sve što dajete vašim omiljenim biljkama i uživajte u plodovima (ili cvetovima) vašeg rada!

6. Zaključak

Iako se nazivaju „mikro“, podjednako su važni kao i makronutrijenti. Svaki uzgajivač treba da vodi računa da njegova biljka dobije svaki mineral potreban za srećan i zdrav rast. Ako dajete samo makronutrijente bez kontrole mikronutrijenata, biljka će biti slaba i podložnija insektima i štetočinama. Ako želite pun potencijal vaše biljke, obezbedite pravu kombinaciju mikro i makronutrijenata.