Anatomija kanabis biljke: Od sjemenki do cvjetova

• 1. Anatomija ženskih i muških biljaka
• 2. Sjemenke i mladice
• 3. Korijen
• 4. Ventilacijski listovi
• 5. Šećerni listovi
• 6. Predpolne strukture
• 7. Grane i stabljike
• 8. Čvorovi
• 9. Cvjetovi (budovi)
• 10. Pištolji i stigme
• 11. Brakteje
• 12. Trihomi
• 13. Životni ciklus kanabis biljke
• 13. a. Faza klijanja
• 13. b. Faza mladice
• 13. c. Vegetativna faza
• 13. d. Faza cvjetanja
• 14. Razlika između autoflower i fotoperiodnih biljaka
• 15. Zaključak

Mnogi korisnici su vidjeli kanabis cvijet (poznat i kao budovi) i možda listove, ali nikad nisu vidjeli mušku ili žensku biljku kako raste iz sjemena. Kada uzgajate kanabis, važno je da se upoznate s anatomijom muške i ženske biljke kanabisa kako biste znali šta im je potrebno i spriječili probleme. Ključno je da poznajete dijelove kanabis biljke kao što su korijen, čvorovi, čašice i trihomi kako biste mogli uzgajati kanabis sjemenke i održavati zdravu baštu.

1. Anatomija ženskih i muških biljaka

Kanabis biljke su dvodomne, što znači da imaju odvojene polove, pa kanabis možе biti muška ili ženska biljka. Kod kanabisa ženska biljka proizvodi visoke nivoe kanabinoida i razvija cvjetove (budove), dok muška biljka proizvodi niske nivoe i razvija polenske kesice.

Kada dođe do interakcije, muški polen oplođuje ženske cvjetove (budove), stvarajući sjemenke koje se koriste za uzgoj i oplemenjivanje kanabisa. Važno je znati koju biljku trebate uzgajati za željeni rezultat, pa ćemo u ovom članku objasniti glavne razlike i anatomiju kanabis biljke.

Imajte na umu da možete naići i na hermafroditnu kanabis biljku. Hermafrodit će razviti i muške i ženske organe, što znači da ćete na istoj biljci vidjeti i polenske kesice i bijele dlake. Zapamtite, hermafrodit nije sam po sebi loš, ali ako želite uzgajati budove a ne sjemenke, trebali biste izbjegavati hermafroditne biljke.

2. Sjemenke i mladice

Sjeme je prva stvar koju trebate kako biste započeli uzgoj ženske biljke kanabisa, kanabis sjeme ima tvrdu ljusku koja štiti embrion, a taj embrion će se razviti u mladicu kad proklija i na kraju postati odrasla biljka. Kada se izloži odgovarajućoj temperaturi i vlagi, mladica (beba biljka) počinje da izrasta, izlazi iz supstrata s malim parom okruglih zelenih listova zvanih kotiledoni.

Kotiledoni već sadrže hlorofil koji omogućava malim listovima da obavljaju fotosintezu, ali tek u ranoj vegetativnoj fazi pojavit će se prvi par nazubljenih listova i tada biljka počinje apsorbirati energiju i hranljive materije te ih usmjeravati na rast lišća i stabljika.

3. Korijen

Nakon 3-5 dana klijanja, iz sjemena izlazi bijeli “rep” koji se produžava i zadebljava čim se posadi, te na kraju postaje glavni korijen biljke (taproot), iz kojeg kasnije izrastaju korjenčići.

Kada glavni korijen naraste do značajne veličine, iz njega će početi rasti bočni korijeni, formirajući mrežu korijena u zemljištu, a taj sistem je zadužen za upijanje vode i hranjivih tvari koje su neophodne za rast biljke.

4. Ventilacijski listovi

Nakon što se kotiledoni pojave, izloženi su sunčevoj svjetlosti. To je važno jer kotiledoni koriste fotosintezu da upiju sunčevu energiju i proizvedu energiju za rast biljke. Nakon par dana pojavljuju se prvi nazubljeni listovi, a kako biljka raste, pojavljuju se veći listovi i svaki naredni ima više vrhova (prstiju) koji čine ventilatorski list kanabisa.

Ovisno o genetici, lišće može imati pet, sedam, devet ili više prstiju, ali bez obzira na broj vrhova, ventilacijski listovi koriste sunčevu svjetlost, vodu i CO2 da bi proizveli šećere potrebne za rast biljke.

Listovi se također razlikuju zavisno o genetici, npr. Indica listovi su širi s više prstiju, dok su Sativa listovi tanji i imaju više prstiju. Tu su i autoflower sorte čiji listovi u početku liče na Ruderalis, pa može biti teško razlikovati ih. Evo tabele za lakšu identifikaciju.

Ovi šećeri su izvor energije biljci i pokreću rast i sve biološke procese. Imajte na umu da, iako su listovi dio kanabis biljke, sadrže male količine kanabinoida i služe za upijanje svjetlosti, skladištenje vode i zaštitu budova od opeklina od sunca, ali se obično ne koriste za konzumaciju.

5. Šećerni listovi

Šećerni listovi su obični listovi, ali za razliku od ventilatorskih, nisu veliki i obično rastu između budova na ženskim biljkama. Ovi listovi ponekad mogu imati trihome, što zavisi od same sorte i proizvodnje trihoma.

Ovi listovi sadrže manje smole od budova i obično se ne konzumiraju, ali u zavisnosti od kvaliteta genetike, mogu se koristiti za ediblese, ulja i ekstrakte.

6. Predpolne strukture

Predpolne strukture (koje će na kraju biti spolni organi biljke) pojavljuju se na internodijama u pretcvjetnoj fazi rasta kanabisa. Ako je biljka muška, primijetit ćete male kuglice, to su polenske kesice, a u ranoj fazi rasta može doći do razvoja budova.

Te polenske kesice će se otvoriti i osloboditi polen potreban za proizvodnju sjemenki. Ako umjesto toga vidite bijele dlake (stigme), vaša biljka je definitivno ženska.

Ako ste hobist uzgajivač, trebate "seksirati" biljke (uzgojiti klon pod 12/12 da biste vidjeli spolne organe) prije nego što biljka u potpunosti sazrije, čime sprječavate oprašivanje ženskih biljaka, imajte na umu da oprašene cvjetove stvaraju sjemenke, što smanjuje nivo kanabinoida i ukupni prinos biljke.

Ako ste uzgajivač ili želite eksperimentirati s oplemenjivanjem, možete imati prostor za ukrštanje kako biste kontrolisano oprašili biljke, jer polen je izuzetno lagan i može putovati vašom kosom, odjećom ili putem vjetra.

7. Grane i stabljike

Kao što je rečeno, listovi upijaju sunčevu svjetlost i kako se pojavljuje novi rast, biljka dobija više svjetla, a stabljika i grane postaju sve deblje i razvijaju više internodija (i veće razmake između njih) s obje strane stabljike.

Glavni dio anatomije biljke kanabisa je stabljika, koja pruža potporu lišću, granama i muškim ili ženskim cvjetovima tj. spolnim organima (praktično cijeloj biljci). Unutar stabljike je vaskularni sistem kojeg čine Ksilem i Floem. Ksilem prenosi vodu i hranjive tvari rastvorene u vodi, dok floem prenosi šećere, proteine i druge organske molekule u biljci.

Ponekad biljke mogu razviti mutacije koje su genetske prirode i ne mogu se popraviti, a iako neke mutacije mogu izazvati neobičan rast poput nepravilnih grana i listova, biljka i dalje može donijeti dobre cvjetove (budove), iako prinos nekad bude manji.

8. Čvorovi

Čvorovi su mjesto gdje grane izlaze iz stabljike. U vegetativnoj fazi rasta kanabisa rastu paralelno, ali kad biljka počne cvjetati, raspored može postati nepravilniji - što nije nikakav problem, već osobina sorte i može pomoći pri identifikaciji vrste.

Imajte na umu da su većina kanabis sorti danas hibridi (kombinacija Indice i Sative), pa ovo neće uvijek biti 100% tačno, ali obično, Indica sorte imaju čvorove bliže jedan drugom, dok Sativa sorte imaju čvorove više razmaknute.

Ovi čvorovi su ključni jer su to mjesta na kojima počinju rasti budovi ili polenske kesice, odnosno gdje se prvi put pojavljuju znakovi spola biljke.

9. Cvjetovi (budovi)

Budovi (cvjetovi) su najvažniji dio za uzgajivače, ali i samu biljku kanabisa, jer cvjetovi imaju više uloga: privlačenje oprašivača i produkcija sjemena (kada se oplode) za nastavak vrste. Danas možete pronaći feminizirane sjemenke koje daju 100% ženske biljke, ali u prirodi, kanabis je dvodoman i biljka će biti muška ili ženska, kao što smo ranije spomenuli.

Pretcvjetna faza je presudna za razlikovanje muške i ženske biljke, jer tada biljka pokazuje prve znakove svog spola. Cvjetovi (budovi) na vrhu stabljike nazivaju se cola, a tipično biljka razvije jednu glavnu colu, ali uzgajivači često koriste tehnike uzgoja kako bi stvorili više glavnih cola, kao što su treninzi biljaka (LST i HST) radi većeg prinosa.

Glavna cola je apikalni bud ili glavna cola – tu se najviše budova okuplja. Među lišćem na internodijama mogu se pojaviti manji pupoljci, ali su u poređenju s glavnom colom manji, zato se koriste LST i HST tehnike.

Ove metode treniranja mijenjaju strukturu biljke tako što izlažu mjesta gdje rastu cvjetovi više svjetlu i protoku zraka, što omogućava veće i kvalitetnije budove.

Kod cvjetova postoji razlika između muških i ženskih. Muške biljke obično sazrijevaju 2-3 sedmice prije ženskih i ne razvijaju budove, već i one formiraju „colu“ od polenskih kesica.

10. Pištolji i stigme

Pištolji i stigme su reproduktivni dijelovi ženskih cvjetova. Većina korisnika pogrešno zove stigme pištoljima, no pištolji su dio iz kojeg rastu stigme (bijele dlačice). Ove dlačice skupljaju polen s muških cvjetova, čime se stvaraju sjemenke.

Kada biljka potpuno sazri, stigme mogu mijenjati boju više puta, uglavnom od bijele, preko žute, narandžaste ili crvene, pa do smeđe. Stigme same po sebi ne utiču na jačinu ili okus jer ne skladište kanabinoide niti trihome, pa ne utiču na kvalitet ili efekt vaših budova.

11. Brakteje

Brakteje, koje se često pogrešno nazivaju čašicama, zapravo čine budove na kanabis biljci. To su kruškolike izrasline koje rastu između šećernih listova, variraju u boji, obliku i veličini ovisno o sorti.

Kada stigme budu oprašene, brakteje suštinski postaju jajnik (inkubator sjemenki), pa tako sjemenke mogu sazrijevati, ali to smanjuje prinose i količinu smole na budovima, zbog čega su “sinsemilla” ili feminizirane sjemenke najpoželjnije među uzgajivačima i korisnicima.

Nepoljenjen cvijet obično je bogat trihomima jer takva berba daje više trihoma, a oni su zaduženi za proizvodnju i skladištenje terpena i kanabinoida.

12. Trihomi

Trihomi su sitni kristali na budovima i okolnom lišću i najvažniji su za korisnike kanabisa; ove gljivičaste žlijezde su prozirne, ljepljive i čine gust sloj na budovima. Razlikujemo više tipova i veličina trihoma:

• Kapitatno-stabljičasti trihomi 100 µm;
• Cistolitni trihomi 50 µm;
• Jednoćelijski neglandularni trihomi 20 µm;
• Kapitatno-sesilni trihomi 20 µm;
• Složeni bulbous trihomi 10 µm; i
• Jednostavni bulbous trihomi 10 µm;

Sve “rekreativne sorte” su bogate THC-om; zavisno o sorti, proizvodnja trihoma može varirati, što se odrazi na više ili manje trihoma na vašim biljkama, ali svaka biljka kanabisa proizvodi neki nivo trihoma.

Za kućne uzgajivače, trihomi su standard za odrediti kada brati biljku, dok u prirodi, spojevi koje stvara kanabis pomažu u odbrani, npr. terpeni čiji miris odvraća predatore. Ljepljivi trihomi štite budove od insekata i UV zračenja, iako tomu ne razmišljamo pri indoor uzgoju, svi dijelovi biljke su važni u prirodi.

13. Životni ciklus kanabis biljke

Sada kada znate sve o anatomiji kanabis biljke, hajde da pobliže pogledamo njen životni ciklus. Kanabis biljke mogu rasti i sazrijevati od 8 do 32 sedmice i u tom periodu prolaze kroz četiri faze:

• Faza klijanja;
• Faza mladice;
• Vegetativna faza;
• Faza cvjetanja.

Važno je da razumijete ove faze kako biste uzgojili zdrave biljke, jer svaka traži različiti spektar svjetlosti, svjetlosne cikluse, hranjive materije i uslove uzgoja.

Faza klijanja

Kao i kod svake biljke, kanabis počinje iz sjemena. Kanabis sjemenke su neaktivne dok ne dobiju toplinu i vlagu. Dakle, za klijanje sjemena kanabisa ili bilo koje druge biljke, morate ga hidratizirati i staviti u odgovarajuće uvjete.

Jednom posađene, sjemenke mogu proklijati za 3 do 10 dana, a sjemenke sadrže dovoljno hrane za 2-3 sedmice, što znači da ne treba dodavati hranjivu otopinu dok mladica ne izađe iz tla. Kada mladica izađe, ugledat ćete dva mala okrugla lista – to su kotiledoni, i to označava početak faze mladice.

Faza mladice

Faza mladice kod kanabisa može trajati od 1 do 3 sedmice, a ponekad i duže, u zavisnosti od sorte i uslova uzgoja. Tokom ove faze biljka se fokusira na razvoj korijena i lišća, što znači da su korijeni još mali i osjetljivi, pa pazite da ih ne prehranite ili prelijete.

Kad ste u fazi mladice, osigurajte im 18 sati svjetlosti i 6 sati mraka, i pazite, jer su tada posebno osjetljive na štetočine i bolesti.

Vegetativna faza

Nakon nekoliko sedmica vegetacije, biljka počinje trebati više svjetla, hrane i vode jer se korijen i lišće brzo razvijaju. Tokom vegetativne faze, treba dodavati više azota, a manje fosfora i kalijuma jer azot potiče razvoj lišća. Ako uzgajate unutra, pravilo je prebaciti na 12/12 (koje potiče cvjetanje) kad biljka dosegne ⅓ ili ½ ciljne veličine za berbu.

Faza cvjetanja

Kad prebacite na 12/12 (ili vani sa dolaskom jeseni), vaše biljke počinju cvjetati. Faza cvjetanja traje od 6 do 10 sedmica, pa i duže, ovisno o sorti. Na početku ove faze pojavljuju se pre-cvjetovi, koji kasnije nabubre i postanu sočni, ljepljivi budovi koje čekate. Naravno, ovo je samo osnovni pregled – postoji još mnogo stvari na koje treba obratiti pažnju osim svjetla, ali razumijevanje životnog ciklusa i anatomije pomaže vam predvidjeti probleme na vrijeme.

14. Razlika između autoflower i fotoperiodnih biljaka

Eto ga, sad znate sve o životnom ciklusu kanabis biljke. Ili? Sve što smo gore opisali odnosi se na fotoperiodne sorte, ali tu su i autoflower-i! Nekad su se (sa pravom) smatrali slabijim s manjim prinosima i snagom nego fotoperiodni rođaci – ali danas autoflower sorte ponosno stoje rame uz rame sa najboljima.

Zahvaljujući trudu i predanosti pažljivo izabranih uzgajivača zadnjih decenija, autoflower sorte danas mogu parirati (a često i nadmašiti) foto sorte po svim ključnim kategorijama – veličina prinosa, snaga budova, proizvodnja terpena i flavonoida.

Dolaze i sa velikim prednostima u odnosu na fotoperiodne sorte, kako za početnike, tako i za iskusne uzgajivače, uključujući –

• Brži ciklus – Neke autoflower biljke idu od sjemena do berbe za otprilike 8 sedmica (većina za manje od 10 do 11 sedmica – izuzetno brzo), dok fotoperiodne trebaju duplo više, posebno Sativa dominantne.
• Jednostavnije za uzgoj – Autoflower-i traže manje pažnje od drugih. To su sorte koje se zasade i gotovo zaborave.
• Svestranost – Autoflower-i su izuzetno svestrani i mogu rasti u gotovo svakom okruženju. Ne traže idealnu klimu kao fotoperiodne, često uspijevaju i u lošijim uvjetima. To je zahvaljujući Ruderalis naslijeđu, koje vuče porijeklo iz surovih krajeva sjeverne Europe.
• Diskretnost – Autoflower biljke su obično nešto manje i kompaktnije, pa ih je lakše sakriti.
• Otpornost – Generalno, automati su otporniji na štetočine, plijesan i druge bolesti nego fotoperiodne.

Višestruka berba – Autoflower-i se mogu brati više puta godišnje jer ne ovise o sezoni za fazu cvjetanja. Ako uzgajate vani, možete obično dobiti dva uroda u istom vremenu kad fotoperiod daje jedan. Ako ste indoor uzgajivač, rutina stalne berbe (gdje rotirate biljke kroz prostoriju u različitim fazama) mnogo je lakša s automatskim sortama, jer sve biljke mogu biti pod istim svjetlom, bez obzira na fazu rasta. O ovome ćemo detaljnije kasnije.

Ali kako se razlikuju autoflower i fotoperiodne sorte po životnom ciklusu?

Glavni odgovor je u nazivu. Za razliku od fotoperiodnih, kod kojih fazu rasta određuje trajanje svjetlosnog perioda, autoflower sorte imaju ugrađen genetski “tajmer” koji prebacuje fazu iz vegetacije u cvjetanje neovisno o svjetlu. Ovo donosi puno prednosti za indoor i outdoor uzgajivače.

Najbolji raspored svjetla za autoflower-e

Znamo da, za početak cvjetanja fotoperiodnih biljaka, treba prebaciti svjetlo sa 18 sati uključenog / 6 sati isključenog na 12/12. To znači da su vam za indoor potrebne posebne prostorije za vegetaciju i cvjetanje. Kod autoflower-a nije tako! Kao što smo gore rekli, velika prednost je što cvjetaju bez obzira na svjetlosni raspored, tako da možete držati auto biljke pod 24/0, 20/4, 18/6 od sjemena do berbe — izbor je na vama.

Nakon godina testiranja, možemo reći da su 20/4 ili 18/6 najbolji rezultati za autoflower. Iako rastu i pod 24/0, nedostatak odmora ponekad može izazvati stres, ovisno o sorti. Iako je raspored svjetlosti manje važan, donosi još jednu veliku prednost…

Stalna berba s autoflower sortama

Šta svi želimo kao uzgajivači? Jedan od ključeva je: stalno snabdijevanje vrhunskim budovima. Najlakši način je – postavite rutinu stalne berbe!

I dok se ovo može raditi i s fotoperiodnim sortama (kroz odvojene prostorije za veg i cvjetanje), sa automatskim sortama je izuzetno jednostavno. Autoflower sorte napreduju kroz cvjetanje bez obzira na rasvjetu, pa sve biljke možete držati u jednoj prostoriji. Samo ih siječite tako da svake 1-2 sedmice sadite novu auto biljku (ciljajte 3-4 sedmice razmaka). Ovako ćete stalno imati svježe berbe i nove biljke u startu. Idealno! Najbolje je prepoloviti prostor na dva dijela: s jedne strane biljke u vegetaciji, s druge one u cvjetanju.

Kad je jedna automatska na cvjetajućoj strani spremna za berbu, izvadite je i zamijenite novom auto biljkom iz vegetativnog dijela. Preporučujemo i puni ScrOG sistem za cvjetanje, da bi cijela krošnja bila jednako visoka – što daje ujednačenu i izbalansiranu berbu. A šta je s prinosom? Da li uzgoj automata u stalnom ciklusu smanjuje ukupan prinos? Odgovor je ne – ako omogućite svakoj sorti dovoljno vremena za puni potencijal u veličini i THC/CBD razinama, možete očekivati isti prinos kao i kod običnog ciklusa. A šta sa mladicama? 

Možete ih držati u istoj prostoriji, ali to ne preporučujemo. Glavna rasvjeta je preintenzivna za mladice, pa im je bolje dati mekšu svjetlost i nešto višu vlagu i temperaturu, dok ne razviju jak korijen i prve prave listove. Dakle, započnite sjemenke u toploj prostoriji sa slabijim svjetlom, optimalno 22–28°C (72-85°F). Kad mladice razviju snažan korijen i prvi par listova, prebacite ih u glavni prostor.

15. Zaključak

Kanabis je biljka milenijskog ciklusa koja je tokom vremena razvila i usavršila svoju strukturu. Iako to često ne vidimo, svi dijelovi kanabis biljke (ne samo spolni organi) važni su za rast i opstanak vrste. Slobodno podijelite savjete ili dodatne informacije koje mogu pomoći drugim uzgajivačima—ostavite komentar niže!

Vanjske reference:

1. Morfo-anatomija marihuane (Cannabis sativa L.). - Raman, Vijayasankar & Lata, Hemant & Chandra, Suman & Khan, Ikhlas & Elsohly, Mahmoud. (2017).
2. Razumijevanje kanabisa. - Hunt, Debra & Keefe, Joanne & Whitehead, Tammy & Littlefield, Amber. (2020).